Vesna Ćužić: Švedski privrednici BiH doživljavaju kao zemlju s kompliciranom administracijom
Ambasadorica Ćužić naglašava da se u vremenu migrantske krize vrlo često ističe integracija bh. građana kao primjer dobre integracije i iskorištavanja jednakih šansi za sve koje Švedska pruža.
"U Švedskoj imamo veliki broj bh. građana koji su uspješni u raznim područjima, od poduzetništva do znanosti i politike", pojašnjava ambasadorica.
S druge strane, kaže, Kraljevina Švedska je snažno prisutna u BiH kao država koja kontinuirano daje podršku razvoju ekonomije, projektima zaštite okoliša, reformama javne administracije i demokratskim procesima u BiH putem Švedske razvojne agencije (SIDA), kao i političku podršku BiH u procesu pridruženja EU.
Podsjetila je da je u Štokholmu 18. decembra 2015. godine, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Švedske, održana Konferencija o temi evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana na kojoj je ministrica vanjskih poslova Švedske Margot Walstrom istakla podršku Švedske ovom procesu.
Također, dodala je Ćužić, bitna je činjenica da Švedska i BiH imaju potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu.
Za mogućnosti proširivanja suradnje BiH i Švedske kaže da su mnogobrojne, od kulturne, znanstvene, pa do ekonomske te ističe da suradnja na tim područjima i danas postoji, a njeni inicijatori i nositelji su upravo bh. građani koji žive u Švedskoj.
S druge strane, švedski poduzetnici ne pokazuju veliku inicijativu za poslovnu saradnju i ulaganja, jer BiH doživljavaju kao zemlju s vrlo kompliciranom administracijom.
"Bilo bi potrebno vidjeti što je to što mi u BiH imamo ponuditi, ali i što može biti konkurentno na švedskom tržištu", smatra Ćužić.
Kao jedan izuzetno uspješan primjer saradnje navela je suradnju švedskih dizajnera i firme "Rukotvorine" iz Konjica, koja je vlasnik brenda "Zanat". Ta suradnja je rezultirala nagradom "Zlatna stolica" za 2015. za dizajn i izradu stolice "Unna" koja im je dodijeljena u Štokholmu, u novembru prošle godine.
S obzirom na to da je relativno kratko na mjestu ambasadorice u Švedskoj, Ćužić napominje da je moguće da nema sve informacije te da postoje inicijative i suradnja o kojima Ambasada BiH u Švedskoj nije upoznata. Stoga je naglasila da je Ambasada spremna podržati i pomoći, u okviru svojih mogućnosti, svaku inicijativu kojoj je cilj poslovna suradnja i pozitivna promocija BiH u Švedskoj.
Za prisutnost BiH u švedskoj javnosti i medijima rekla je da bi BiH trebala i mogla biti puno prisutnija te da je, nažalost, još prva asocijacija koja se povezuje s BiH ratna zbivanja 90-ih.
"BiH je bila dosta prisutna u medijima krajem 2015., kada se obilježavalo 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. U Štokholmu su bile organizirane dvije konferencije o toj temi, a televizija je prikazala dokumentarni film o našim građanima u Švedskoj koji su došli kao izbjeglice 90-ih i ovdje napravili respektabilne karijere", podsjetila je ambasadorica Ćužić.
U pogledu zanimanja švedskih turista za posjetu BiH nema konkretne informacije o tome niti koliko je prisutna turistička ponuda bh. agencija ili turističkih zajednica na švedskom tržištu. Šveđani jako puno putuju i gotovo godinu dana unaprijed planiraju godišnje odmore. Podjednako su zainteresirani za zimski, ljetni turizam i vole aktivno provoditi odmor.
Turizam je, ističe, sigurno jedna od oblasti u kojoj BiH ima veliki potencijal ponuditi švedskom tržištu.
"Namjera mi je, tokom moga mandata, u suradnji sa zainteresiranim turističkim agencijama i turističkim zajednicama raditi na projektima promocije turističke ponude BiH u Švedskoj", kaže Ćužić.
