Zgrada bivšeg Razvitka u Mostaru pred obnovom i povratkom domova za 60 bivših stanara
Obnova objekta koji je svojevrsni simbol Mostara će prema planovima o kojim se decenijama priča potpuno izmijeniti sliku središnje zone grada, jer će ruševnu zgradu zamijeniti moderna građevina, pod čijim krovom će se skrasiti i 60 bivših stara koji čekaju povratak u svoje domove.
Prvi korak je napravilo Gradsko vijeće Garda Mostar koje je na prošlog sjednici usvojilo Regulacijski plan za taj dio grada i stvorilo uslove investitoru da ozbiljno krenu u realiziranje obnove Razvitka.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je kazao kako je ponosan što je napravljen prvi korak u realizaciji ove priče, jer je to, kako je naglasio "nešto što 30-ak godina niko živ nije uspio ili se nije usudio da raspetlja".
"Mi smo hrabro krenuli u taj projekat i donesen je Regulacijski plan toga djela, koji je bio prvi preduslov da se uopće nešto može raditi tu. Sa investitorom koji je vlasnik tog lokaliteta samo razgovarali i naš uslov za bilo kakav daljnji postupak će biti da se riješi tih 60-ak stanova koliko je u pitanju", rekao je Kordić.
Kojim dinamikom će proces odvijati za sada nije poznato, ali kako je naglasio prvi čovjek Mostara, najvažnije je da se napravio prvi i osnovni korak da bi se moglo bilo šta raditi, a nakon toga slijedi međunarodni konkurs za izradu projekta.
"Bitno je da smo krenuli i da vidimo smjer u kojem idemo i u svakom slučaju će se riješiti", kazao je Kordić, te naglasio kao je to samo jedan u nizu projekata koji pokazuje da se konačno "Mostar budi".
Ističe, kako se počinju pokazivati rezultati rada gradske administracije tokom protekle tri godine i da je sad jasno, u kojem smjeru se išlo i šta je smisao svega, te da se konačno stvaraju legalni i pravni uslovi za razvoj grada.
"Mislim da smo u rekordnom roku uspjeli nedostatak Gradskog vijeća sustići i s ponosom možemo reći da imamo normalne dozvole, legalno pravno izdate i da su investitori počeli raditi. Time punimo gradsku blagajnu za neke aktivnost koje grad čine gradom i koje možemo financirati iz vlastitih sredstava", zaključio je Kordić.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
