Kina prestaje biti globalna tvornica, proizvodnja se sve više izmješta u ovih pet država
"Geopolitičke tenzije možda nisu same po sebi rezultirale promjenama u lancu snabdijevanja, ali je koronavirus svakako tome doprinio", izjavio je za poslovni portal Business Insider (BI) Ashutosh Sharma iz američke kompanije koja se bavi i istraživanjem tržišta Forrester.
Još se osjete posljedice trgovinskog rata. Aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden nema ništa protiv visokih carina koje je Trump nametnuo Kini. Biden je u oktobru ove godine donio odluku o kontroli izvoza opreme za kineske kompanije koje proizvode unaprijeđene logičke čipove. Time su dodatno zategnuti američko-kineski odnosi.
Multinacionalne kompanije se u takvim okolnostima žele zaštititi. Pet je država koje bi mogle ugroziti status Kine kao najvažnije države u globalnom lancu snabdijevanja.
Indija
S ogromnom teritorijom i velikim brojem mladih, Indija je logična alternativa Kini. Prema podacima Ujedinjenih nacija iz juna ove godine, ova zemlja bi već od sljedeće godine trebala biti najmnogoljudnija zemlja svijeta.
Američka tehnološka kompanija Apple je već dio proizvodnje iPhonea premjestila u indijske savezne države Tamil Nadu i Karnataka. Nastoji da proizvodnju iPada također premjesti u ovu državu.
Prema podacima američke investicijske banke JPMorgan, Apple će pet posto proizvodnje iPhonea 14 do kraja ove godine premjestiti u Indiju. Pretpostavlja se da će jedan od pet iPhonea do 2025. biti proizveden u Indiji.
"Indija ima veliku radnu snagu, dugu historiju proizvodnje i vladu koja podržava rast industrije i izvoza. Zbog toga mnogi u indijskoj proizvodnji vide održivu alternativu Kini", ukazala je direktorica američke analitičke kompanije Everstream Julie Gerdeman.
Premijer ove države Narendra Modi radi na privlačenju direktnih stranih investicija. Direktne strane investicije (FDI) prošle godine iznosile su 83,6 milijardi dolara, što je rekordan iznos od 2014. od kada je Modi premijer. No, prepreke i dalje postoje, zbog čega je u Indiji i dalje teže poslovati nego u Kini. Razlog za to jeste i birokratski sistem.
Vijetnam
U Vijetnamu se od 1986. dešavaju velike ekonomske reforme. Posljedica toga jeste da je zemlja bila jedna od najsiromašnijih na svijetu, a sada je zemlja sa srednjim dohotkom. U Svjetskoj banci (WB) su naglasili da se ta promjena desila u samo jednoj generaciji.
Prema podacima Ministarstva za planiranje i investicije, direktne strane investicije u Vijetnamu su prošle godine iznosile 31,15 milijardi dolara, što je za devet posto više u odnosu na 2020. Skoro 60 posto investicija odnosilo se na proizvodno-prerađivačke djelatnosti. Vijetnamci su postali ključni u proizvodnji odjeće, obuće, elektronike i elektroničkih uređaja.
Apple je također dio proizvodnje iPhonea premjestio u Vijetnam i u ovu državu planira premjestiti proizvodnju MacBooka. U Vijetnamu tvornice imaju i brendovi Nike, Adidas i Samsung.
Tajland
Tajland je druga najveća ekonomija jugoistočne Azije i u njemu se nalaze velike tvornice automobilskih dijelova i elektroničkih uređaja. Između ostalih, proizvodne pogone imaju Sony i Sharp.
Iz Sonyja su 2019. saopćili da zatvaraju tvornicu pametnih mobitela u Pekingu kako bi snizili troškove proizvodnje i kako bi tvornice premjestili u Tajland. Iz Sharpa su saopćili da premještaju proizvodnju u Tajland zbog američko-kineskog trgovinskog rata.
Prema pisanju Business Insidera, čak su i neke kineske kompanije proizvodnju premjestile u Tajland. Među njima je i šangajski proizvođač solarnih panela JinkoSolar.
Iz Odbora za investicije u Tajlandu objavili su da su direktne strane investicije između 2020. i 2021. porasle na 13,1 milijardu dolara.
Bangladeš
Bangladeš je i prije pandemije bio zvijezda u usponu kada je u pitanju proizvodnja odjeće. Taj uspon je prvenstveno bio posljedica rasta troškova rada u Kini, a koji se desio i prije nego što će Trump postati američki predsjednik.
Mostafiz Uddin, vlasnik kompanije koja se bavi proizvodnjom odjeće Denim Expert, ukazao je da prosječna mjesečna plata u Bangladešu iznosi 120 dolara, dok prosječna mjesečna plata u kineskom Guangzhou iznosi 670 dolara.
"Osim toga, rastući materijalni troškovi primoravaju proizvođače odjeće da traže alternativne lokacije, kao što je Bangladeš gdje su troškovi proizvodnje relativno niski", naglasio je Uddin.
Uprkos urušavanju proizvodnog pogona 2013. usljed kojeg su poginule 1.132 osobe, proizvodnja odjeće je ostala ključna djelatnost ekonomije Bangladeša. Skoro 85 posto odjeće proizvedene u ovoj državi se izvozi. Vrijednost tog izvoza je prošle godine iznosila 42 milijarde dolara. Bangladeš je nakon Kine najveći izvoznik odjeće na svijetu.
Ova zemlja sada radi na privlačenju investicija u farmaceutskoj industriji i poljoprivredi.
Malezija
Malezijske vlasti su 2020. saopćile da su najmanje 32 projekta izmještena iz Kine u Maleziju. Nisu precizirali o kakvim je projektima riječ ili o kojim kompanijama je riječ.
Tehnološke investicije u Maleziji su rasle i prije pandemije zbog nižih troškova rada i trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Među najznačajnijim investicijama jesu investicije u proizvodnju čipova. Veliki američki proizvođač čipova Micron je od 2018. investirao 339 miliona dolara. Jabil, američka kompanija koja proizvodi maske za iPhone, poslovanje je proširila na Maleziju.
Prema podacima malezijske vlade, prošle godine je ostvaren petogodišnji maksimum u direktnim stranim investicijama - iznosile su 48,1 milijardu dolara. Najviše se investiralo u proizvodnju elektroničkih uređaja i vozila, piše Business Insider.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
