Koja je stvarna uloga PDV-a u BiH: Jačanje ekonomije ili preživljavanje administracije

Na prste jedne ruke mogu se nabrojati zemlje koje u svom fiskalnom sistemu imaju PDV, a da u vrijeme pandemije i krize njom izazvane nisu ušle u neki vid korekcija i prilagodbi ne bi li građanima i privredi olakšale život. Kod nas su svi pokušaji bili osuđeni na propast.

Dolaskom ekonomske krize u BiH, progresivni dio struke je za vrlo kratko vrijeme pripremio izmjene dva zakona na nivou BiH, kako bi se sa državnog nivoa pomoglo u skladu s nadležnošću, prema privredi i privrednom sektoru, podsjeća ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Riječ je o izmjenama regulative kako bi se PDV prijavljivao i plaćao na kraju mjeseca, te kako bi se ukinule akcize na alkohol koji se odnosi na izradu dezinfekcionih sredstava. Iako ova dva rješenja ne bi napravila probleme u naplati indirektnih poreza, nije bilo spremnosti u Domu naroda i oni su oboreni, čime su se u još teži položaj doveli privrednici. Ako nije bilo spremnosti za izmjene ovih zakona, onda je bilo potpuno iluzorno očekivati od državne vlasti da recimo smanji ili ukine stopu PDV-a na neke proizvode", kaže za Klix.ba Hadžić.

Prijedloge smanjivanja stope PDV-a na neke proizvode, dodaje on, iako su potpuno opravdani, vlast bi iskoristila da se poveća zbirna stopa PDV-a, a smanji stopa na neke proizvode, što su i najavljivali prije dolaska pandemije koronavirusa.

"Na taj način bi poskupjelo sve u državi. Imali bismo 0 posto PDV na hljeb, ali sve druge skuplje inpute zbog rasta zbirne stope, što bi u još teži položaj dovelo druge kategorije stanovništva. Potpuno je nerealno očekivati od onih koji su doveli do ovakvog stanja da razumiju zbog čega treba smanjivati poresko opterećenje, a ne povećavati ga. Primjer za to su i akcize na duhan, koje stalno rastu, a poreski prihodi se smanjuju. Za provedbe novih i svježih ideja iz domena fiskalne politike ipak trebaju novi ljudi s novim pristupom i pogledima", smatra on.