Kojih je razmjera katastrofa u turizmu i jesmo li kao Hrvatska mogli spasiti bar dio prihoda
Poznati ekonomista iz Banje Luke Draško Aćimović za Klix.ba naglašava da je prema podacima Agencije za statistiku BiH u periodu od januara do juna ove godine ostvareno 70,6 posto manje dolazaka turista ili pola miliona dolazaka manje.
"To nije samo broj noćenja i velika šteta koja je izazvana u hotelima, a to je ogroman tzv. 'lanac gubitka' jer turisti osim noćenja u hotelima i hrane u restoranima, posjećuju turističke znamenitosti gdje ostavljaju novac, kupuju domaće proizvode, oni koji su došli svojim vozilima kupuju gorivo na benzinskim pumpama, koriste usluge vodiča, prevodioca... To su stotine miliona izgubljenih maraka", izjavio je on.
Cijeli jedan ogromni spektar usluga je u strahovitom minusu koji vuče bruto domaći proizvod (BDP) nezaustavljivo nadolje, dodaje.
"Projekcije o padu koje čujemo od određenih zvaničnika su vrlo neodgovorne i manipulativne. Govori se o minimalnom padu BDP-a pa čak i rastu istoga, namjerno ne govoreći da oni u tu računicu uključuju kredite i donacije, što nema nikakve veze sa stvarnim padom. Pad usluga u turizmu povlači i pad domaćih proizvodnih aktivnosti i vrijeme je da se napravi realna statistika da bi se sagledalo stvarno stanje i ciljano, brzo i efikasno se pomoglo svim zaposlenima da bi mogli uopće preživjeti do sljedeće sezone koja će, nadamo se, biti normalna", smatra on.
Ovo je momenat u kojem se solidarnim odricanjem, nastavio je, svih nerealnih rashoda administracije i smanjenjem korupcije i kriminala uz adekvatne, ciljane mjere može pomoći svim ljudima koji su ostali bez prihoda, egzistencije...
"Pomoći da ne dođe do potpunog kolapsa ne samo u turizmu, koji je vezan za sezonu i čije posljedice se teško naknadno mogu popraviti, nego u cjelokupnoj privredi, koja je, kao što je vidljivo, bez bilo kakvih stranih investicija, domaće pomoći i pravilnih administrativnih mjera, na potpunom izdisaju", zaključio je Aćimović.
Turistički radnici sve ovo vrijeme apeluju na vlast, ne samo zbog finansijske pomoći koja izostaje, koliko zbog ograničenja dolaska stranih gostiju i rigoroznih mjera na granicama. I pored svih restrikcija BiH posljednja dva mjeseca bilježi visoke brojeve novozaraženih, a zdrastveni radnici govore o preopterećenosti ovog sektora.