Koliko je pandemija promijenila potrošačke navike u BiH: Da li građani štede ili ipak troše na luksuz?
Kada je riječ o Federaciji BiH, predsjednici Udruženja za zaštitu potrošača iz Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona su nam rekli da je bilo teško provesti određenu analizu koja će dati egzaktne podatke o trenutnim potrošačkim navikama, jer ovakve organizacije nemaju dovoljno finansija da bi ih provele.
Online kupovina doživjela ekspanziju
Predsjednik Udruženja potrošača KS je kazao da shodno navedenom prate situaciju na tržištu.
"Ti podaci ukazuju na to da se na početku pandemije desila disrupcija kada su ljudi u periodu od aprila do juna gomilali životne namirnice, ali se to stabiliziralo odmah nakon popuštanja mjera. Mi se trenutno oslanjamo na podatke koje nam daju prodavači usluga i proizvoda. Znamo da je turizam doživio kolaps, kao i mnoge uslužne djelatnosti koje su ovisile o fizičkom kontaktu s ljudima, poput tržnih centara, ali su, s druge strane, prodavači hrane nešto bolje prošli", kazao je Pašić.
S druge strane, kako je naglasio Pašić, online kupovina je doživjela ekspanziju.
"Pogotovo kod onih firmi koje su bile dugo zatvorene, a imale su ovakav sistem prodaje. Također, vidjet ćemo kako će se reflektirati na potrošnju to što sigurno više od 50 posto Bosanaca ove godine nije otišlo na more ili negdje na odmor pa tako mogu ušteđeni novac, koji nije mali, potrošiti na nešto u BiH. Međutim, to će se reflektirati tek na potrošnju od kraja sezone pa nadalje", istakao je Pašić.
Predsjednica Udruženja građana Klub potrošača TK Tuzla Gordana Bulić je istakla da su se sasvim sigurno promijenili prioriteti potrošača od marta ove godine od kada traje pandemija.
"Ljudi potpuno drugačije kupuju, a to možemo potvrditi na osnovu žalbi naših potrošača. Ukoliko uporedimo period od prije, žalbe su bile raznovrsne, počevši od onih za prehrambene proizvode pa do kupovine automobila, građevinskog materijala, kao i za turističke i ugostiteljske usluge. Međutim, posljednjih šest mjeseci te žalbe nisu baš tako raznovrsne i mnogobrojne i uglavnom se svode na ključne potrebe građana. Dakle, to su prehrambeni proizvodi, osnovne kućne potrepštine te odjeća i obuća. Prema tome, može se zaključiti da dosta naših građana potrošača zbog pandemije i samim time loših finansijskih mogućnosti sve neke 'sporednije' aktivnosti koje nisu toliko bitne smanjuje, dok se snabdijevaju samo osnovnim proizvodima", dodala je Bulić.
Ljudi se žalili najviše na kvalitet obuće
U proteklom periodu ljudi su najviše kupovali i žalili se na kvalitet obuće, navela je Bulić i dodala da je također zabilježen porast žalbi i na kupovinu alata za domaćinstvo uz pomoć kojih ljudi nastoje poboljšati vlastite prihode.
"Riječ je o malim mašinama za domaćinstvo i poljoprivredu, što znači da su se zaista prioriteti kupovine izmijenili, jer realna kupovna moć jedne prosječne četveročlane porodice je mnogo manja nego što je to bilo u februaru i mjesecima prije", dodala je.
Bulić se također prisjetila kako je na početku pandemije bila zabilježena impulsivna kupovina i gomilanje namirnica.
"I tada je bilo određenih poremećaja i nestašica proizvoda, ali mislim da su i tu državne institucije i ministarstva pravovremenim poduzimanjem mjera nadzora nad tržištem i nad kretanjem cijena sve doveli u jednu normalu tako da se snabdijevanje ubrzo stabilizovalo i tako je i sada", navela je Bulić.
Kada je riječ o online kupovini, Bulić je kazala da su i prije ljudi kupovali putem tog sistema, a posebno tokom pandemije, ali da postoji i poseban problem vezan za internet prevare.
"Uglavnom je riječ o prijavama starijih osoba koje su bile prevarene i koje su naručivale proizvode na osnovu reklama putem TV-a ili internet stranica. Uglavnom je riječ o medicinskim suplementima i aparatima. Također, bilo je žalbi tinejdžera za kupovinu i naručivanje određenih proizvoda među kojima su kozmetika, odjeća, obuća i bijela tehnika. Imali smo nekoliko radionica i sada pripremamo projekt te ćemo pokušati edukacijom putem sredstava informisanja ili društvenih platformi edukovati građane o online trgovini", istakla je Bulić.
I u RS-u se promijenile potrošačke navike
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana "Don" Prijedor, kazala nam je da su se i u Republici Srpskoj promijenile potrošačke navike. Kako je istakla, većina građana sada u trgovine dolazi sa spiskom za kupovinu, što je prema njenom mišljenju pohvalno, jer su ljudi prije nasumično kupovali sve ono što im je bilo potrebno, ali i nepotrebno.
"Naravno, svi trgovci znaju šta će primamljivo izložiti kupcima kako bi kupili i ono što nam u tom trenutku ne treba. Vidljivo je i to da sada vodimo malo više računa o novcu, možda samo malo više trošimo na neke medikamente koji su nam za vrijeme pandemije itekako potrebni. Također, nekadašnje gužve u trgovačkim centrima nisu više u toj mjeri vidljive, naravno, tome je doprinijelo i to što ove godine nije bilo gotovo nikako turista i dijaspore kao prethodnih godina. Danas ljudi nekako kupuju drugačije, uglavnom je riječ o namirnicama koje su potrebne na dnevnom ili sedmičnom nivou", pojasnila je Marić.
Kako je dodala, dolazi jesen, kada poskupljuju komunalije i postaju veće obaveze prema javnim preduzećima, a uz to, i djeca su krenula u školu, tako da sve to iziskuje veće troškove.
"Itekako su se promijenile navike potrošača, svi štede novac za veće prioritete. Želim istaći da su se ranije ljudi najviše žalili na bijelu tehniku, telefone i slično. Ove godine je smanjen njihov broj, jer se očigledno ne kupuju takvi proizvodi. Također, u buticima ćemo rijetko primijetiti gužvu, a želim istaći i to da se većina obuće kupuje na rate i to ljudi rade samo ako baš trebaju promijeniti obuću, ali najviše pažnje se obraća na hranu i higijenu i definitivno se to kupuje u velikoj mjeri. Prodavači namještaja se žale da je prodaja skoro nikakva i da se plaše da ova oblast neće opstati. Pandemija nas je nekako naučila na grub način da budemo odgovorniji u vezi s novcem", ispričala nam je Marić.
I Marić je naglasila da je online trgovina bila sve popularnija među starijim građanima koji se teže kreću te da su putem nje najviše naručivali osnovne životne namirnice.
"S druge strane, još postoji izražena prodaja odjeće, obuće i kućanskih potrepština putem društvenih mreža i riječ je o jednom vrlo izraženom sivom tržištu koje je u pandemiji poraslo još više. Tako da se ova oblast može posmatrati s dva aspekta, postoji legalna online prodaja, ali i ona koja zapravo na ružan način 'iskorištava' prodavača. Takvo tržište na društvenim mrežama uopće nije zakonom regulisano te tako tim putem možete kupiti čak i lijekove. Dakle, postoji i ta loša strana internet kupovine iako bi u 21. vijeku to trebala biti sasvim normalna pojava", zaključila je Marić.
