"Negativni trendovi koje bilježi privreda RS, koji se ogledaju u padu industrijske proizvodnje i izvoza, zahtijevaju konkretna rješenja", upozorio je direktor Privredne komore RS Pero Ćorić u obraćanju entitetskom parlamentu tokom rasprave o Prijedlogu programa ekonomskih reformi do 2022. godine.
S ciljem zaustavljanja negativnih trendova te stvaranja uslova za privredni rast i razvoj Privredna komora je, kaže, predložila jačanje konkuretnosti privrede i stavljanje javnih preduzeća u funkciju razvoja privrede i društva u cjelini, te reformu i modernizaciju javne uprave.
Predsjednik Konfederacije sindikata RS Željko Tepavčević izrazio je nezadovoljstvo zbog najavljenih reformama u zdravstvu te smatra da bi se trebalo 100 posto povećati zarade medicinskim sestrama i tehničarima kako stručni kadrovi ne bi odlazili u zemlje Evropske unije.
"Imamo čak pojavu njihovih odlazaka u Federaciju BiH, što je za RS porazno", ustvrdio je on.
"Kada je u pitanju 'Elektroprivreda RS', Vlada se kroz Sporazum pristupanju Evropskoj energetskoj zajednici u skladu s trećim energetskim paketom, obavezala na restrukturiranje 'Elektroprivrede', u prvoj fazi kroz odvajanje snabdijevanja od distribucija te optimalizacije broja zaposlenih, a procijenjeno je da je u prvoj fazi njih 15 posto samo u distributivnim preduzećima. Kada se tome dodaju i oni radnici, koji su sada prebačeni u snabdijevanje, dođemo do cifre od više od 1.000 radnika, koji moraju da budu zbrinuti kroz adekvatan program", rekao je Tepavčević.
Od Vlade su očekivali da će stimulativne otpremine biti, kaže, oslobođene od plaćanja doprinosa.
Tepavčević negoduje i jer je ovaj strateški dokument predložen po hitnom postupku i bez konsultacija sa socijalnim partnerima.
Potpredsjednik Konfederacije i predsjednik Sindikata uprave Božo Marić pozvao je Vladu da “skine” s dnevnog reda izmjene i dopune Zakona o doprinosima, dok generalni sekretar Saveza sindikata Goran Stanković ponavlja da oni traže da najniža plaća do Nove godine bude 550 KM, a od 1. januara 600 KM
Glavni ciljevi politika Vlade RS do 2022. godine sažeti su u sedam strateških ciljeva. To su povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede, u cilju povećanja plata, održiv zdravstveni sistem, efikasan ukupan javni sektor, obrazovni sistem i tržište rada prilagođeni potrebama privrede, poboljšanje demografske pozicije, istraživanje, razvoj, inovacije i digitalna ekonomija te evropske integracije, regionalna i međunarodna saradnja, rekao je entitetski premijer Radovan Višković.
Kazao je u obraćanju entitetskom parlamentu da je reforma javnih preduzeća, osim reforme zdravstvenog sistema, najvažniji zadatak.
"Sva javna preduzeća u RS u 2020. godine treba da izađu sa planom reorganizacije, te jasno definisanim smanjenjem broja radnika, načinom smanjenja obaveza i jasno definisanim prihodom koji će obezbijediti kroz domaćinsko poslovanje bazirano na korporativnim principima", precizirao je Višković.
