Neiskorištena prilika za dobru zaradu: Manjak radnika kočnica proizvodnje kornišona u TK
I pored smanjenog obima proizvodnje, Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori, kazao nam je da se ove godine može očekivati obaranje rekorda u prinosima kornišona po jednom dunumu.
"Ove godine nećemo imati velikih troškova za navodnjavanje jer su nas zadesile obilne padavine. Međutim, zabilježit ćemo povećanje troškova za zaštitu jer je zbog vlage došlo do jakog napada insekata", kazao je Selimović.
Uzgajivači smanjili zasade
Nemogućnost pronalaska berača uzgajivačima je prouzrokovala probleme te su kao jedino rješenje za ovu godinu prepoznali smanjenje zasada.
"Većina uzgajivača je smanjila površine, jer je mnogo važnije dati kvalitet krastavaca koji se otkupljuju. Skoro 70 posto krastavca je u prvoj klasi i kreću se od tri do šest centimetara dužine, u drugoj klasi od šest do devet centimetara, a u trećoj, koje skoro da i nemamo, od devet do 12 centimetara", pojašnjava Selimović te naglašava da su ove godine proizvođači bili snabdjeveni vrlo kvalitetnim sadnim materijalom.
U proizvodnji kornišona u Bosni i Hercegovini i dalje prednjači TK, a vodeća je općina Živinice u kojoj se godišnje proizvede više od dvije hiljade tona.
Ovogodišnja berba počela je u drugoj polovini juna, a u zavisnosti od vremenskih prilika, odnosno prinosa kornišona, mogla bi trajati do septembra.
Svako jutro u pet sati na plantažu u Svojatu nadomak Živinica dolazi Musija Mujezinović koja se uzgojem ove vrste krastavca bavi već deset godina.
Posao je, priča nam ona, fizički izuzetno zahtjevan, ali se od njega može zaraditi.
"U vrijeme berbe na parceli provodim cijeli dan. Branje traje do 14 ili 15 sati, a nakon toga vršim klasiranje te navodnjavanje. Godišnje po parceli uberemo 15.000 kilograma, a dnevne količine se po osobi kreću od 200 do 500 kilograma. Onaj ko ima radnu snagu od ovog posla može lijepo živjeti", ističe Mujezinović.
Povećanje priliva krastavca
Udruženje Kornišon iz Svojata već 21 godinu djeluje na području općine Živinice, a u svojoj otkupnoj stanici okuplja uzgajivače i berače iz Živinica, Kalesije, Banovića i Kladnja.
Predsjednik ovog udruženja Jasmin Selimović u razgovoru za Klix.ba kaže kako su obilne kiše u proteklom periodu doprinijele smanjenju priliva krastavca. Međutim, to će se stabilizacijom vremenskih prilika u narednim danima promijeniti.
"Krastavac je na parcelama izuzetno dobar, a sada nam je potrebna noćna temperatura zraka od 23 stepena celzija koja pogoduje njegovom razvoju. To očekujemo u narednim danima", kaže Selimović.
Udruženje Kornišon trenutno okuplja 106 uzgajivača koji su do 90 dnuma poljoprivrednog zemljišta zasijali krastavcem.
U ranijim godinama imali su njih 350, ali većina ih je odustala zbog nemogućnosti pronalaska radne snage te lošeg odnosa krajnjih otkupljivača.
"Imali smo problema s neplaćanjem te je većina njih odustala od rada. Vjerni proizvođači su ostali ovdje jer ne žele odustati. Ovaj posao je izuzetno težak i ja nastojim omogućiti da sve protiče bez problema", nastavlja Selimović.
U otkupnu stanicu Kornišon dosad je pristiglo skoro 76.000 kilograma kornišona, a trenutne prognoze kazuju da će do kraja sezone taj broj biti povećan na 500.000 kilograma.
"Već sada možemo reći da će sav krastavac biti prodat, a s koperantima je dogovorena i sigurna isplata. Jučer je izvršena uplata prema onima koji su zatvorili svoje pakete", dodaje Selimović te naglašava da je neophodno unaprijediti podsticajnu politiku u ovoj oblasti.
Povećana otkupna cijena
Poljoprivredni proizvođači ove godine mogu biti zadovoljni zbog povećanja otkupne cijene krastavca iz prve klase koja je s prošlogodišnjih 1,20 KM podignuta za 10-30 feninga.
Kada je riječ o izvozu u zemlje Evropske unije, posebno Njemačku, prošle godine je iz BiH plasirano kornišona u vrijednosti od 5,5 miliona KM, a pozitivni trendovi očekuju se i za ovu sezonu.
