Proizvodnja krastavca kornišona u Tuzlanskom kantonu bila je jedna od najperspektivnijih grana poljoprivrede, maksimalno izvozno orijentirana. Ali, iz godine u godinu se bilježi kontinuirani pad, a slično je i u još nekoliko poljoprivrednih oblasti, među kojima je i kukuruz u zrnu.

Ovogodišnja proizvodnja krastavca kornišona, kao izvozno orijentisane kulture, u Bosni i Hercegovini je podbacila za 40 posto u odnosu na lani.

Za razliku od ranijih sezona, bh. uzgajivači kornišona ove godine su se našli u nedaći, zbog suše koja nanosi štetu na njihovim parcelama. Te vrste krastavca u dovoljnim količinama neće biti, a otkupljivačima problem dodatno stvaraju čekanja na granici s Hrvatskom.

Uzgoj bh. kornišona najrasprostranjeniji je u Žvinicama gdje se uzgajivači pripremaju za nadolazeću sezonu. Sadnja će početi 20. maja, a okvirno mjesec dana kasnije očekuju se prvi prinosi. Cijena će ove godine u tri klase biti povećana za pet feninga po kilogramu.

Više od 30 kamiona sa svježim kornišonima i šljivama iz naše zemlje stoje na graničnom prelazu u Gradišci.

Živinice se nalaze među najpoznatijim mjestima u BiH po uzgoju kornišona, a tamošnji uzgajivači trenutno vrše pripreme za berbu. Od predstojeće sezone očekuju dobre prinose, a za berače je ove godine predviđena dnevnica od 50 konvertibilnih maraka.

Uzgajivači kornišona u većem dijelu Bosne i Hercegovine ove godine zadovoljno trljaju ruke. Sezona berbe je na samom kraju, rekordne količine već su skinute sa stabala, a znatan dio uroda završio je na evropskom tržištu.

Glavni dio berbe kornišona u Tuzlanskom kantonu počet će iduće sedmice, a kada je riječ o urodu, uzgajivači ove povrtne kulture već sad 2020. godinu ocjenjuju jednom od najuspješnijih. Ali i ova priča ima drugu stranu medalje na kojoj se kao najveći problem navodi otežan plasman proizvoda zbog izuzetno sporih kontrola na graničnim prijelazima sa Hrvatskom.

Uzgajivači kornišona ove sezone su se našli na mukama zbog nedostatka radne snage. Većina berača navodi da ne želi raditi ovaj izuzetno težak posao za satnicu koja je u prosjeku tri konvertibilne marke pa se zbog toga odlučuju za pronalazak egzistencije u nekim drugim poljoprivrednim kulturama.

Proizvodnja kornišona u Tuzlanskom kantonu je na izdisaju, a zbog sve težeg stanja u ovoj oblasti brojni uzgajivači popularne vrste krastavca već su digli ruke od posla.