Bh. kornišon teže dolazi do Evropske unije zbog restrikcije iz Hrvatske
Da kornišoni predstavljaju jednu od najotpornijih povrtnih kultura pokazala je ova godina u Tuzlanskom kantonu. Nevrijeme praćeno velikim količinama leda uništilo je one najslabije zasade, međutim veliki dio njih uspješno se oporavio i već je spreman za glavni dio berbe koja počinje tokom iduće sedmice.
Blizu 50 uzgajivača kornišona na području Živinica već je počelo sa berbom ove vrste krastavca. Ono što su dosad ubrali kažu nam da je odličnog kvaliteta i da se već priprema za plasman na tržište koje im ove godine donosi i nešto veću otkupnu cijenu.
"Sve je krenulo dobro još od 27. juna, zasadi su odlični, a berba bi u cijelosti trebala biti završena krajem augusta ili eventualno u septembru, u zavisnosti od vremenskih uslova. Znatno bolje uslove za uzgoj smo imali ove godine", kazao je za Klix.ba Jasmin Selimović, predsjednik Udruženja Kornišon.
Nove mjere Kako navodi, određeneni zasadi su pretrpjeli manju štetu usljed vremenskih neprilika, međutim veliki procent krastavca se uspio održati te pokazati svoj kvalitet.
"Nadamo se da će nam ove godine biti kvalitetan i izvoz u Evropsku uniju koja nam je nametnula nove zaštitne mjere i možemo reći da ih se u potpunosti pridržavamo. Uzgoj i plasman proizvoda prilagodili smo njihovim uslovima", dodaje Selimović.
Uzgoj kornišona na području Tuzlanskog kantona vrši se iz sadnica, a ne sjemena što je ove godine dovelo do njegovog opstanka u vremenu koje su obilježili olujno nevrijeme i grad.
"Na osnovu izgleda usjeva krastavca, očekujemo izuzetno dobru godinu, a samim tim i berbu", kazao je za Klix.ba Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona.
Izvoz samo na dva granična prijelaza, spor rad inspekcija Najveći dio ovogodišnjeg uroda planiran je za izvoz u zemlje Evropske unije, međutim uzgajivači i otkupljivači susreću se sa problemom koji je vezan za prevoz proizvoda. Naime, trenutno su za izvoz predviđena dva granična prijelaza na kojima su administrativne procedure izuzetno spore.
"Nama je Hrvatska uvela restrikciju vezano za granične prijelaze. Ukinula je one u Orašju i Šamac i trenutno nas je svela samo na dva granična prijelaza u Gradišci i Novo selo u Metkovićima na kojima se nalaze fitosanitarni inspektori koji kontrolišu našu dokumentaciju, bez vršenja bilo kakvih analiza. Oni rade samo radnim danom od sedam od 15 sati što nam je ogroman problem jer svi ne mogu doći na red za kontrole", navodi Selimović.
Grupacija proizvođača kornišona i Marketinška asocijacija bh. šljive već su Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputili zahtjev za rješavanje ovog problema, ali prema tvrdnjama Selimovića, do danas konkretan odgovor nisu dobili.
"Mi smo 19. maja ove godine prisustvovali sjednici Komisije za vanjsku trgovinu i carine Parlamenta BiH koja je usvojila zaključak, naloživši Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH otvaranje razgovora sa Hrvatskom u cilju produžavanja radnog vremena inspekcija na 24 sata svih sedam dana u sedmici, kao i otvaranje graničnog prijelaza Orašje i Izačić. Lično smo isti zahtjev uputili inspektoratu Republike Hrvatske, ali odgovor još nismo dobili", naveo je Selimović
Siguran otkup i isplata već sad su karakteristični za ovogodišnju sezonu kornišona. U odnosu na lani sada je veća i otkupna cijena te se ona kreće od 0,80 KM i 1,60 KM u zavisnosti od klase krastavca.
