Kako su objavili na zvaničnoj stranici, EBRD finansira u 38 privreda u brzom razvoju na tri kontinenta i pokrenuo je hitan paket solidarnosti od prvobitnih milijardu eura da podrži kompanije u zemljama koje trpe zbog krize. Navedeno je i to da će EBRD dati detaljna predviđanja za zemlje i regije u kojima je angažovan i u kojima investira.
Prema ekonomskim procjenama stvarni i zastrašujući utjecaj koronavirusa će se odnositi istovremeno i na ponudu i potražnju.
U analizi se navodi da pravi i očekivani utjecaj korona virusa utječe istovremeno i na ponudu i na tražnju, a konačan ekonomski utjecaj će zavisiti od trajanja pandemije, kao i od odgovora vlasti i vlada u ključnim izvoznim tržištima.
U nekim sektorima radom na daljinu zaposleni mogu nastaviti, ali u drugim će proizvodnja biti poremećena.
Navedeno je da se dugoročno očekuje reorganizacija i preusmjeravanje globalnih lanaca snabdijevanja, što bi moglo stvoriti nove šanse za zemlje koje nisu tradicionalno bile na vrhu lista investitora.
Napori za suzbijanje epidemije će dovesti do manjeg korištenja usluga, kao što su restorani, rekreacija i, u određenoj mjeri, saobraćaj, a također će negativno utjecati na potrošnju domaćinstava.
Neka domaćinstva bi mogla odložiti neke nabavke zbog neizvjesnosti izazvane pandemijom.
Kako se tražnja bude smanjivala, mnoge firme, pogotovo male i srednje, mogu imati jak pad prihoda i smanjenu likvidnost, a neke, ako su prezadužene, mogu riskirati bankrot.
To se, kako je navedeno, može ublažiti bankarskim sektorom, koji bi mogao dozvoliti odložena plaćanja i zavisiti od zdravlja bankarskog sektora, kao i od mjera koje uvode vlasti.
Također se očekuju indirektni efekti, kao posljedica poremećaja lanca snabdijevanja, slabije strane tražnje, nižih cijena nafte i robe i regionalnih padova u turizmu i putovanjima.
Ukazuje se da neke zemlje već osjećaju poremećaje u snabdijevanju zbog zatvaranja kineskih fabrika, a da su zemlje integrirane u italijanski lanac nabavke također pogođene.
Izvoz nafte i robe pogođen je manjom kineskom tražnjom i padom cijena.
Prognozira se da će sektor turizma bilježiti pad 2020. godine u odnosu na predviđen rast od tri do četiri posto.
To će, kako se očekuje, posebno pogoditi jadranske i sredozemne zemlje, kao i Kavkaz, gdje je turizam važan dio rasta bruto domćeg proizvoda (BDP).
Pogođeni će biti kanali doznaka iz inostranstva ukoliko emigranti izgube svoja radna mjesta, ili ne mogu raditi usljed pojedinih mjera.
U mračnijem scenariju, ukoliko kriza bude duža, jedan broj kompanija bi mogao pribjeći otpuštanju zaposlenih, a to će još pojačati udar na tražnju, navodi se u analizi. Također, dok globalna neizvjesnost raste zbog nepoznanice krize, tržišta novca bi mogla biti osjetljivija na određene slabosti pojedinih zemalja, kako vanjsko finansiranje bude otežano.
Konačno, navodi se u studiji, krajnji utjecaj krize će zavisiti od politike koju preduzmu vlasti.
Kao primjer navodi se da će odgovor monetarne politike zemalja regije centralne i istočne Evrope direktno zavisiti od djelovanja Evropske centralne banke. Odgovor fiskalne politike će zavisiti od fiskalnog prostora u svakoj zemlji.
U sadašnjim okolnostima očekuje se da će pristup tržištu biti jedina fiskalna brana na koju treba računati.
Počeo Drugi projekat podrške zapošljavanju za mlade, dugotrajno nezaposlene i ranjive kategorije u FBiH
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
