Pandemija ugrozila aerodrom u Tuzli, bez letova prihodi pali za milion i po maraka
Uz pad prihoda, teret predstavljaju i redovni troškovi na mjesečnom nivou koje je potrebno izmiriti, bez obzira na to što ova zračna luka nije funkcionalna jer joj je odlukama kriznih štabova zabranjen rad.
Posljednji redovni let s Međunarodnog aerodroma u Tuzli bio je 15. marta ove godine. Od tada je rad ovoj zračnoj luci zbog epidemiološke situacije uzrokovane koronavirusom zabranjen. Ista situacija je i u ostalim aerodromima u našoj zemlji.
"Međunarodni aerodrom u Tuzli ugrožen je prvenstveno s materijalne strane jer smo u poziciji u kojoj nam je već dva i po mjeseca zabranjen rad. Samim tim, nemamo prijevoza putnika koji je naša osnovna djelatnost i izvor prihoda. Također, imamo i određene sekundarne prihode, koji su opet vezani za primarnu djelatnost, odnosno prijevoz putnika", kaže za Klix.ba direktor Međunarodnog aerodroma u Tuzli Esed Mujačić.
Mujačić ističe da su u protekla dva i po mjeseca imali po jedan cargo i charter let, koji su im donijeli neznatnu zaradu u odnosu na onu koju su imali u ranijim godinama. Trenutni gubici su, navodi on, podijeljeni u dva dijela.
"S jedne strane imamo neostvarene prihode koji se mjesečno kreću okvirno 600.000 KM, a tu su i fiksni troškovi od 350 do 400 hiljada maraka i oni se moraju plaćati bez obzira da li aerodrom radi ili ne. Oni djelimično mogu biti smanjeni jer je manja potrošnja električne energije i vode, pa i obaveze prema radnicima jer ih je većina na korištenju godišnjih odmora te tu nemamo naknade za tople obroke i prijevoz", nastavlja Mujačić.
Menadžment tuzlanskog aerodroma gubitke ocjenjuje izuzetno velikim, a otežavajuća okolnost im je i ta što do danas nisu dobili nikakvu novčanu pomoć s federalnog ili kantonalnog nivoa.
"Imamo obećanje od kantonalne i federalne vlade da će nam pomoći da prebrodimo ovu krizu. Tome se nadam i svakoga dana očekujem sredstva za fiksne troškove, odnosno tekuće poslove kako bismo mogli dalje preživljavati", kaže Mujačić.
Na Međunarodnom aerodromu u Tuzli zaposlene su 184 osobe, od kojih nijedna nije dobila otkaz u protekla dva i po mjeseca.
"Očekujem da će tako i ostati, s obzirom na to da se svi nadamo veoma brzom otvaranju granica u cijelosti te početku operacija u punom kapacitetu. Tada će nam svi radnici biti u upotrebi, a ako budemo imali u ponudi red letenja koji je planiran prije pandemije, ni oni nam neće biti dovoljni za kvalitetno pokrivanje tri smjene", dodao je Mujačić.
U rebalansu budžeta Federacije BiH zbog finansijskih potreba korona-zakona umanjeni su kapitalni transferi aerodromima u Bihaću, Tuzli i Mostaru za ukupan iznos od 6,5 miliona KM. Mujačić problem vidi u ovome, s obzirom na to da Međunarodni aerodrom u Tuzli neće biti u mogućnosti realizirati nove infrastrukturne projekte.
"Naši planovi su bili da kroz infrastrukturu razvijamo aerodrom, povećamo mu kategoriju vidljivosti i da na neki način se približimo što više evropskim standardima za obezbjeđenje uslova koje svaki moderni aerodrom ima. Sada to nećemo moći realizirati", istakao je Mujačić.
Kada je riječ o planu sanacije štete, on u narednom periodu predviđa znatno smanjenje troškova, kao i prolongiranje kapitalnih ulaganja, izuzev projekata čija je realizacija u toku te su za njih ranije osigurana finansijska sredstva.
Od 1. januara od 15. marta ove godine s tuzlanskog aerodroma je prevezeno skoro 90.000 putnika, što je 13 posto od ukupnog godišnjeg plana.
"Sasvim dobro smo krenuli, ali nam je pandemija koronavirusa stvorila veliki problem. Nadam se da ćemo u narednom periodu imati bolje prilike te da ćemo na kraju imati jednu dobru rehabilitaciju kako bismo poboljšali parametre", naglasio je Mujačić.
Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donesena je odluka o otvaranju granica naše zemlje sa susjednim državama, kao i o otvaranju aerodroma 1. juna ove godine. Ukoliko sve bude išlo prema planu, Mujačić navodi da bi prvi avioni sa tuzlanskog aerodroma mogli poletjeti 1. i 2. juna ove godine.
