Pet godina od pokretanja Al Jazeere Balkans: Činjenica je sveta, a publika na prvom mjestu
Za to vrijeme planovi o otvaranju prvog kanala Al Jazeera mreže koji nije na engleskom ili arapskom već uveliko su realizirani. Spremala se Al Jazeera Balkans. Inicijatori cijelog projekta su bili tadašnji generalni direktor medijskog giganta Al Jazeera Media Network Wadah Khanfar i bosanskohercegovački biznismen koji je živio i radio u Maleziji Edhem Fočo.
Al Jazeera je preuzela privatnu televiziju "NTV 99" u septembru 2010. godine i počela pripreme, od izrade projekta, preko pronalaska lokacije, do zapošljavanja menadžmenta i kompletnog tehničkog i novinarskog tima. Na čelo kompanije i kanala dolazi bivši generalni sekretar Vanjsko-trgovinske komore BiH Tarik Đođić, a na mjesto direktora vijesti i programa dolazi poznati novinar Goran Milić. Al Jazeera Balkans otvara svoje urede i studije u Beogradu, Zagrebu, Skoplju i Podgorici, a angažuje i stalne dopisnike u Washingtonu, Briselu i Istanbulu.
Projekat koji je promijenio medijsku sliku Balkana
Uoči samog početka emitovanja Al Jazeera Balkans nalazi se, kako u fokusu regionalnih, tako i međunarodnih medija. The Economist, New York Times, BBC, Deutsche Welle i mnogi drugi mediji su izvještavali o ovom projektu i tada je već bilo izvjesno da se radi o ozbiljnom projektu koji će na mnogo načina promijeniti medijsku sliku Balkana.
Nakon nekoliko mjeseci priprema i treninga sa međunarodnim ekipama koje su dolazile iz Dohe, Londona i Kelna, Al Jazeera Balkans počinje emitovanje prvim vijestima 11. novembra 2011. u 18 sati. Prvi voditelji su bili Saša Delić i Mirjana Hrga. Poznata hrvatska televizijska kritičarka Zrinka Pavlić tada je pokretanje Al Jazeere Balkans nazvala "pravom malom informativno-televizijskom revolucijom".
Al Jazeera Balkans tako je postala prvi news kanal u regiji. Sa takvim regionalnim pristupom i danas, nakon pet godina, Al Jazeera Balkans se jedina može smatrati stvarnim regionalnim news kanalom.
Projekat je bio bez presedana u regiji gdje se strasti još nisu smirile nakon raspada Jugoslavije i bilo je dosta skeptika koji su predviđali propast ideje i prije samog emitovanja. Novinari iz raznih krajeva regije, pa i neki koji su do tada radili u zemljama EU-a, ali i SAD-u i Australiji, pridružuju se Al Jazeeri i dolaze u Sarajevo. Al Jazeera se uvijek ponosila raznolikošću u svojim timovima pa je tako i sa timom Al Jazeere Balkans. U timu su pripadnici 11 nacionalnosti, profesionalci sa raznolikim karijerama, različitim životnim sudbinama, ali svi ujedinjeni pod Etičkim kodeksom Al Jazeere.
Jedno od pravila tog kodeksa kaže: Napraviti razliku između materijala podobnog za vijest, analizu ili komentar kako bismo izbjegli zamku propagande.
Ovo je samo jedna u nizu poruka koju svaki novinar i urednik Al Jazeere mora slijediti. Ispisane na radnim stolovima svih uposlenika, s ciljem podsjećaju na vrijednost profesije kojom se bave, ali i na odgovornost prema onima zbog kojih postoje, regionalne, ali i globalne publike.
No, zašto smo izdvojili baš ovu poruku. Da li je ona važnija od drugih? Odgovor je: Nije. Ona je svoju vrijednost dobila zbog ambijenta u kojem građani zemalja Balkana žive, a novinari i urednici rade svoj posao. Naime, kada se pojavila na Balkanu, 2011. godine, Al Jazeera je donijela nove standarde u regionalno novinarstvo, koje je do tada bilo, a vjerovatno i danas jeste, pod stalnim propagandnim pritiskom, najčešće političkim, ali često i korporativnim. Mediji se često ne mogu boriti u takvim uslovima pa propaganda, umjesto da biva minimalizirana, postaje vrednija od temelja profesije.
Tehnička nadmoć i profesionalna sloboda
Slijedeći standarde starijih članica Mreže, Al Jazeere Arabic i Al Jazeere English, i Al Jazeera Balkans je svojim novinarima dala profesionalnu slobodu sa samo jednim ciljem: Činjenica je sveta, a publika na prvom mjestu.
Tehnički nadmoćna, sa drugačijim načinom izvještavanja i sa mnoštvom dopisnika Al Jazeera Balkans je pomjerila standarde u regionu. Dopisnike Al Jazeere Balkans smo gledali sa trga Tahrir u Kairu, iz Moskve, iz Ukrajine, Sirije, Libana, Rima, Gaze i Zapadne obale, Brisela, Londona, Rio de Janeira, New Yorka i još desetina drugih gradova i država. Gdje god su se dešavale vijesti, kako u regionu, tako i globalno, Al Jazeera Balkans je bila tu da gledaocima u regionu na "našim" jezicima donese vijesti i informacije.
Danas, pet godina nakon prvih Al Jazeerinih vijesti za Balkan, izgledno je da ovaj kanal uspješno izbjegava zamku lokalne, ali i globalne propagande. Gledatelji kažu da vijesti Al Jazeere gledaju zbog kvalitetnih informacija, analiza, ekskluzivnih priča iz regiona i svih dijelova svijeta. I zbog činjenice da poslije njih nemaju "gorak okus u ustima" , nego osjećaj da je njihovo pravo na informaciju ispoštovano.
U proteklih pet godina gostovali su im mnogi, od oskarovaca Olivera Stonea ili Angeline Jolie, Zubina Mehte ili Williama Engdahla, ali i Tine Maze, Miloša Teodosića, Edina Džeke i Blanke Vlašić. Svi političari regije, kao i međunardoni lideri, odazivaju se Al Jazeeri.
Al Jazeera Balkans donosi i potpuno drugačiji spektar dokumentarnih filmova. Političke, socijalne, ekonomske priče koje nemamo priliku gledati na drugim kanalima. Priče sa istoka, Ljudi i moć, Moj život, Rađanje zemlje, Rijekama ka zapadu... samo su neki od serijala koje imamo priliku gledati i koji otvaraju potpuno novu perspektivu gledaocima. Međutim, najuspješniji i najprepoznatljiviji brend Al Jazeerine dokumentarne proizvodnje je, svakako, Alhemija Balkana, serijal Gorana Milića. Alhemija Balkana osvaja i publiku i nagrade u svim zemljama o kojima je serijal sniman.
Krajem 2015. godine, Al Jazeera Balkans osvaja i Eutelsatovu TV nagradu, kao prvi kanal iz regiona kojemu je to uspjelo. U 2016. proširuju i opremaju nove studije u Beogradu i Zagrebu, a Sarajevo dobija svoj prvi 3D Virtual reality studio.
Od Al Jazeere Balkans očekujemo još dosta dobrog programa i novih inicijativa i želimo im sretan peti rođendan.
U Doboju otvoren jedan od najvećih tržnih centara u BiH, posao dobilo 400 radnika
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
