Poljoprivrednici u BiH ne mogu kreirati plan sjetve: Ako vlast ne pomogne, slijedi katastrofa
Za svaku novu sezonu potrebno je pripremiti zemlju kako bismo imali zdrave biljke i dobar urod, a u tom procesu neophodna su kvalitetna sjemena i gnojiva, koja su u Bosni i Hercegovini skuplja i do vrtoglavih 300 posto.
Poljoprivrednici poručuju da ne mogu opstati, istaknuvši da ih je dosadašnje nerazumijevanje vlasti stavilo na nesvakidašnje muke, a ako se ne osigura novac, slijedi velika katastrofa.
Velika pitanja još nisu riješena
Početak svake godine na poljoprivrednim površinama sprečkog polja bilježi izostanak poljoprivrednika zbog procedura koje su vezane za zakup državnog zemljišta. Tradicionalno su taj period zemljoradnici koristili za kreiranje detaljnog plana realizacije proljetne sjetve, međutim, to nije slučaj u 2022.
"U proteklom periodu manja grupa zemljoradnika bavila se dubokim oranjem poljoprivrednih parcela. Proljetna sjetva je zbog enormnog povećanja cijena repromaterijala u potpunosti upitna. Primjer vam je gorivo koje po litru sada košta dvije i po marke, a za jedan hektar obrade zemlje treba prosječno 80 litara, na sve to dolaze sjemena, đubriva, herbicidi i slično", kaže za Klix.ba Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.
Poljoprivrednici su od nadležnih zatražili produženje roka prijave proljetne sjetve zbog aktuelne situacije.
"Mi smo dosad trebali imati kreirane planove, ali to ove godine nije slučaj. Zahtjeve smo poslali svim nadležnim ministarstvima, a ukoliko vlasti sa svih nivoa ne podijele barem 50 posto podsticaja po planu proizvodnje, mi nećemo moći skoro ništa zasijati. Također, zatražili smo i da iznosi podsticaja budu veći, jer mi sa 200 KM po hektaru kukuruza ne možemo kupiti ni adekvatnu količinu herbicida", navodi Hasanović.
Kako bi se pronašlo rješenje za poljoprivrednike u FBiH, vezano za isplate podsticaja prije proljetne sjetve, tokom ove sedmice u Tuzli su se sastali kantonalni i federalni ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Vahidin Smajlović i Šemsudin Dedić.
Tom prilikom je najavljeno da bi se svi kantonalni ministri poljoprivrede u naredne dvije sedmice trebali sastati u resornom ministarstvu FBiH, gdje će se razgovorati o proljetnoj sjetvi.
Inače, ministar Dedić je u odvojenim susretima već razgovarao i s kolegama iz Posavskog kantona, a zajednički stav, koji dijele i Tuzlaci, je takav da sredstva planirana nacrtom budžeta u iznosu od 101 miliona maraka, nisu dovoljna te se nadaju da će on biti uvećan.
"Budući da će ta procedura potrajati, a s obzirom na enorman rast cijena gnojiva, pokušava se pronaći način pomoći poljoprivrednicima. Svakako ćemo o tome više razgovarati kada budu prisutni svi kantonalni ministri poljoprivrede, prije svega da se dio sredstava iz federalnog programa, koji se odnosi na plaćanje četvrtog kvartala za mlijeko i prvog kvartala, isplati prije početka proljetne sjetve", rekao je Smajlović.
Vlast u RS-u ništa ne poduzima, poljoprivrednici apeluju
Za razliku od entitetske vlasti u Federaciji BiH, nadležni u Republici Srpskoj još nisu pokrenuli eventualne poteze koji bi doveli do stvaranja boljih prilika za poljoprivrednike.
To poseban problem stvara u semberskim selima, čiji poljoprivrednici trenutno vrše pripreme za prehranjivanje ranije zasijane pšenice, koja je u prilično lošem stanju zbog mrazeva i snijega koji su je pogodili.
"Cijena repromaterijala je padala u proteklim danima, što nam je stvorilo određenu olakšicu, međutim, veliki problem je i dalje prisutan. Ukoliko država nešto ne uradi po pitanju repromaterijala i nafte, mi ćemo imati znatno manje pšenice i svih ostalih prinosa. Ranije sam bio optimista, ali sada sam postao veliki pesimista, jer mi nikada nismo imali gore stanje", kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.
Sjemenski kukuruz se već nalazi na lagerima, a po vrećici je skuplji između pet i sedam konvertibilnih maraka, što nije preveliko povećanje cijene, za razliku od đubriva koje je prošle godine koštalo 55 KM, dok je danas 160 maraka.
"Optimalni rok za početak proljetne sjetve je 15. april, a moguće je i ranije, u zavisnosti od vremenskih prilika. Mi se sada brinemo kako osigurati sredstva i pokušati izbalansirati sve što nam slijedi. Smatramo da nadležni neće morati izdvojiti velike novčane iznose jer mi nismo Rusija i Kina koje imaju milijarde duluma obradivog zemljišta", dodaje Bakajlić, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Moguća patnja za stočna grla
On ističe da je proljetnu sjetvu moguće realizirati i bez podrške nadležnih, ali bi ona rezultirala katastrofalnim prinosima, urodom slabog kvaliteta i patnjom za stočna grla.
"Dakle, oni koji bi sijali bez vještačkog đubriva imali bi prinos od tri tone, umjesto 11, koliko je normalno. Također, stočni fond bi bio prepolovljen, a na pojedinim lokalitetima i potpuno ugašen", potcrtao je Bakajlić.
Poljoprivrednici navode da uspješna proljetna sjetva mora biti u interesu cijele države, posebno u aktuelnom periodu, kada cijene životnih namirnica, posebno onih iz uvoza, kontinuirano rastu.
Zaključuju da je bitno održati i aktuelna radna mjesta na obradivim površinama, jer bi dodatne probleme nametnule nove muke s odlaskom radne snage.
