Analize pokazuju kako je uvoz radnika s Balkana imao pozitivan utjecaj na ekonomiju Njemačke
"Tačno 54 posto zaposlenih u sklopu pravila o zapošljavanju osoba sa zapadnog Balkana su kvalificirani radnici, visokokvalificiranih je 4 posto, a 42 posto su pomoćni radnici", proizlazi iz izvještaja objavljenog danas.
Nova regulativa o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana uveden je početkom 2016. nakon što su zemlje ove regije uvrštene na listu tzv. sigurnih zemalja što je praktički isključilo mogućnost stjecanja azila za građane ovih zemalja u Njemačkoj.
Kritičari su kazali kako je ovo dovelo do toga da u Njemačku dolaze isključivo nekvalificirani radnici u nižem platnom sektoru te da u Njemačku dolaze stariji radnici. Bilo je govora kako će oni zbog kratkog radnog vijeka do penzije i niskih davanja u socijalne fondove nakon odlaska u penziju pasti na teret njemačkog sistema.
IAB studija je pokazala i da u Njemačku preko Pravila o zapadnom Balkanu dolaze uglavnom mlađi radnici. U godinama 2016. i 2017. 73 posto radnika je bilo mlađe od 40 godina, a 86 posto su bili muškarci. Najveći postotak, njih 44 posto, je zaposleno u građevini, a 13 posto u gastronomiji.
"Integracija u tržište rada osoba koje su u Njemačku stigle preko ovog pravila je, uzimajući u obzir stabilnost radnog mjesta i zaradu u usporedbi s ostalim useljeničkim grupama i domaćim stanovništvom, protekla uspješno", zaključak je studije.
