Da li će Nijemci ostati bez jednog državnog praznika: To bi donijelo milijarde eura
Jedan je tzv. kalendarsko usklađivanje jer se broj radnih dana mijenja iz godine u godinu - npr. Uskrs nije uvijek u istom kvartalu. Prema ovom pristupu, BDP bi se povećao za pet milijardi eura.
Drugi pristup je onaj koji je postojao prilikom ukidanja Dana pokore i molitve kao praznika, odnosno neradnog dana. Ovaj pristup podrazumijeva dva scenarija - jedan je povećanje proizvodnje, a drugi je smanjenje troškova rada. Oba scenarija bi, kako je izračunato, doveli do povećanja BDP-a za 8,6 milijardi eura.
Iz spomenutog instituta su ukazali da je velika razlika u tome da li bi dodatni radni dan bio tokom ljeta ili zime.
"Jer kada su led i snijeg, onda kranovi ionako miruju", napomenuli su.
Osim toga, ukidanje praznika kao neradnog dana bilo bi komplikovano jer njemačke savezne pokrajine imaju različite propise o praznicima.
"Jasno je da se suočavamo s ogromnim demografskim problemom. Više je onih koji će se penzionisati nego onih mladih koji će početi raditi. Tako da ne moramo pričati o tome da radimo manje, već više. U tome je stvar ukidanja državnog praznika", izjavio je Cristoph Schroder iz IW-a.
S ovim je saglasna čelnica ovog instituta Monika Schnitzer. Ona se zalaže za ukidanje državnog praznika u cilju finansiranje tereta krize. Kao primjer za to je istakla Dansku koja je prije dvije godine ukinula Veliki molitveni dan kao praznik kako bi osigurala novac za vojsku.
Predsjednik minhenskog Instituta za ekonomsko istraživanje (ifo) Clemens Fuest također podržava ukidanje jednog od državnih praznika. Kao razlog za to je naveo nedostatak radne snage. Podsjetio je da je nužno povećati broj radnih mjesta te smanjiti birokratiju.
No, za Njemački savez sindikata (DGB) je apsurdno ukinuti državni praznik kako bi država imala veći prihod. Članica odbora DGB-a Anja Piel je na društvenoj mreži X objavila da jedan neradni dan manje neće osloboditi ekonomiju. Kako je poručila, praznici nisu luksuz, već su važan dio radne kulture, doprinose oporavku radnika, pa time i njihovoj produktivnosti.
Broj neplaćenih prekovremenih sati pokazuje da radnici u Njemačkoj vrlo često doprinose ekonomskom rastu i izvan svog radnog vremena, piše tagesschau.
