Zbog pandemije 400.000 ljudi u BiH i regiji moglo bi postati siromašno

Očekuje se da će ukupan utjecaj na zaposlenost biti bez presedana i široko-rasprostranjen, pa sve zemlje Zapadnog Balkana poduzimaju aktivnosti na pružanju podrške firmama da bi se zadržala radna mjesta i zaštitili nezaposleni.

O ovom i drugim utjecajima COVID-19 na razne sektore može se pročitati u najnovijim bilješkama Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, preko 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila. Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku.

U poređenju s EU prosjekom niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize, čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize. Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime.

Nadalje, neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, će dovesti do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine: procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat, ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna.

Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.