Poslodavci predlažu: Naknade plaće za vrijeme bolovanja smanjiti sa 42 na 15 dana
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Smailbegović u obraćanju zastupnicima rekao je da BiH treba deset godina da ovim tempom stigne Rumuniju i da je opterećenje cijene rada u FBiH među najvećim u Evropi.
"Dešava nam se sve intenzivniji odliv radno sposobnog stanovništva. Te migracije prisutne su u cijeloj Evropi i s tim bismo mogli imati značajan problem", rekao je Smailbegović.
On je naveo da je neophodna relaksacija političkih i nacionalnih odnosa u BiH, unapređenje i ubrzanje sistema donošenja odluka, kao i nastavak sprovođenja reformi, kao i usvajanje mjera koje predlaže, a koje će dovesti do ekonomskog rasta.
"Spremni smo da odustanemo od bilo kojeg prijedloga ukoliko se dokaže da on nema širi društveni značaj", kazao je Smailbegović.
Udruženje poslodavaca FBiH je sredinom marta uputilo inicijativu Vladi FBiH i Federalnom parlamentu za usvajanje inicijativa i zakona čiji su ciljevi rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta u FBiH i BiH.
Među tim inicijativama je pet zakona o izmjenama i dopunama zakona koje su Vladi i Parlamentu FBiH dostavljene sredinom 2018. godine, a odnose se na zakone o zdravstvenom osiguranju, o fiskalnim sistemima, o cestovnom prometu, privatizaciji preduzeća, profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji bi trebali biti razmatrani po skraćenom postupku.
Osim toga, UPFBiH pripremio je još 20 tekstova zakona, među kojima su novi tekstovi zakona o finansijskom poslovanju, registraciji privrednih društava, stečaju, zaštiti na radu, štrajku, mirnom rješavanju sporova, posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, porezu na dohodak s analizom, doprinosima s analizom, računovodstvu i reviziji, federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi te o Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH.
Također su pripremljene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakona o privrednim društvima, Zakona o fiskalnim sistemima, Zakona o porezu na dobit, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o naftnim derivatima te Zakona o sudskim taksama u postupku pred Vrhovnim sudom FBiH.
Smailbegović je kazao da će usvajanje ovih zakona rezultirati smanjenjem sive ekonomije, rasterećenjem privrede, smanjenjem nezaposlenosti, povećanjem investicija i plaćanja i podizanjem konkurentnosti.
Što se tiče Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju, Smailbegović je rekao da je prosjek bolovanja u Evropi 6,5 dana. On je procijenio da je BiH iznad Bugarske te da to u prosjeku znači da su radnici bolesni svaki osmi ili deveti dan.
Predloženo je smanjenje plaćanja naknada za bolovanje na teret poslodavaca sa 42 na 15 dana. Kako kaže, u FBiH bolovanje se može vući neograničeno te se lično susreo s radnicom koja je bila na bolovanju pet godina.
Smailbegović je rekao da je cilj izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom da se smanji nesrazmjer kvote.
On je rekao da su između ostalog ciljevi i svesti kvotu na iskustva drgih zemalja i poštivati međunarodne standarde.
Poslodavci su istakli i da se mora definisati nezakoniti štrajkt, odnosno detaljno i precizno definisati odluke o štrajku i najavi štrajka, regulisanje pitanja zaštite poslodavaca u slučaju organizacije štrajka suprotno odredabama zakona, povećanje rokova najave štrajka i tako dalje.
Zatražili su i redefiniranje pojma nezaposlene osobe, propisivanje aktivnih mjera zapošljavanja, kao i ukidanje obaveze uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje nezaposlenim osobama od službi za zapošljavanje nakon prestanka prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH ranije su rekli kako očekuju da Parlament FBiH donese zaključak kojim će obavezati Vladu FBiH da analizira predložene zakone i proslijedi ih u daljnju proceduru u izvornom ili dopunjenom obliku na način da se ne mijenja suština zakonskih prijedloga.
