Riječ je o ugovoru o grantu u vezi sa Projektom regionalnog vodovoda Plava voda, te o ugovoru o zajmu u vezi sa Projektom izgradnje regionalne deponije za kruti otpad u Živinicama.
Bevanda je nakon potpisivanja kazao da se radi o značajnim ugovorima sa EBRD-om, dugogodišnjim partnerom u finansiranju važnih projekata u BiH. Prvi ugovor o grantu između BiH i EBRD-a u vrijednosti je dva miliona eura, koje Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) donira kao potporu projektu regionalnog vodovoda Plava voda. Za ovaj projekat ranije su osigurana sredstva iz zajmova EBRD-a i Razvojne banke Vijeća Evrope od po 11 miliona eura.
"Realiziranjem ovog projekta bit će osigurana pouzdana i dugoročna vodoopskrba za općine Travnik, Zenica, Novi Travnik, Vitez i Busovača i time redovna vodoopskrba za oko 250.000 stanovnika", naglasio je Bevanda.
Drugi ugovor, kako je dodao, odnosi se na projekt regionalne deponije za kruti otpad u Živinicama kojim se osiguravaju sredstva u iznosu od pet miliona eura, a cilj projekta je riješiti dugogodišnji problem sa otpadom u gradu Živinice, općinama Banovići i Kladanj, na način da se jednostavno uvodi standard upravljanja otpadom i da se unaprijedi i približi standardima EU.
"Uvjeren sam da će projekt biti realiziran u predviđenim rokovima, do kraja 2021. godine, i da će time biti riješeno pitanje regionalne deponije u Živinicama. Što se tiče uvjeta zajma, rok otplate je 15 godina, uključujući tri godine grace perioda", dodao je Bevanda.
Direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuela Naessl je kazala da će oba projekta unaprijediti kvalitet i održivost usluga koje se pružaju građanima na lokalnom nivou.
"Zajam EBRD-a u iznosu pet miliona eura za izgradnju regionalne deponije i reciklažnog dvorišta u Živinicama je prvi korak onoga što se naziva upravljanje otpadom u tkz. cirkularnoj ekonomiji. Radiće se o unaprijeđenim uslugama upravljanja otpadom u Živinicama, Kladnju i Banovićima. Budući da su Srebrenik i Lukavac također izrazili interes za korištenje ove deponije, od projekta bi izravnu korist trebalo da ima oko 180.000 stanovnika", kazala je, između ostalog, Naessl.
