U razgovoru za Fenu Sendijarević je naveo da je u poslijeratnom periodu najveća potrošnja prirodnog gasa ostvarena u 2005. godini, od kada ima trend smanjenja do 2014. Jedan od najznačajnijih faktora koji su utjecali na takav trend, po njegovim riječima, bila je visoka cijena prirodnog gasa na svjetskom tržištu, dok su dodatno otežavajući bili nepovoljni uslovi koji su ranije bili ugovoreni sa transporterom prirodnog gasa kroz Republiku Mađarsku.
"Rješavanjem problema transporta kroz Mađarsku, kao i pojeftinjenjem prirodnog gasa na svjetskom tržištu, došlo je do smanjenja cijene prirodnog gasa u BiH tokom 2015. godine, te je i potrošnja prirodnog gasa porasla oko 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Daljnjim snižavanjem cijene prirodnog gasa na bh. tržištu doći će i do određenog porasta potrošnje, ali do dugoročnog povećanja potrošnje gasa može doći jedino razvojem distributivne mreže, te uvođenjem novih industrijskih potrošača", dodao je Sendijarević.
Uprava BH-Gasa nedavno je podržala inicijativu federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića za smanjenje cijene prirodnog gasa za distributivne kompanije. Sendijarević je kazao da će uprava krenuti sa njenom realizacijom i poduzimanjem svih potrebnih aktivnosti nakon što bude imenovan novi Nadzorni odbor BH-Gasa.
"U skladu sa zakonskim aktima i važećim procedurama, sa odlukom Nadzornog odbora i drugom potrebnom dokumentacijom kojom se obrazlaže i dokumentuje promjena cijene, zahtjev će se dostaviti Vladi Federacije BiH (putem Federalnog ministarstva trgovine), koja će dati konačnu saglasnost", kazao je Sendijarević.
Pojasnio je da će odluku o cijeni gasa za krajnje korisnike, odnosno, domaćinstva donijeti uprave distributivnih kompanija na koje se korekcija veleprodajne cijene odnosi.
"Nažalost, prethodno smanjenje cijene gasa nije prema građanima imalo efekta, budući da je popraćeno povećanjem cijene grijanja za građane Sarajeva", istakao je Sendijarević.
Dugovanja prema BH-Gasu, kako je poznato, nisu nastala preko noći, već su se gomilala godinama. Sendijarević je naveo da dug “Sarajevogasa“ d.o.o. prema BH-Gasu d.o.o. trenutno iznosi 73,78 miliona KM plus obračunate zakonske zatezne kamate u iznosu 15,8 miliona KM. Njihov kupac "Sarajevogas" najveći je potrošač gasa i u ukupnoj potrošnji učestvuje sa oko 63 posto.
"Sa 'Sarajevogasom' je potpisan ugovor 2000. godine koji je istekao 2005. godine. U više navrata smo dostavljali prijedlog novog ugovora o dugoročnom snabdijevanju prirodnim gasom i tehničkih uslova primopredaje, mjerenja i obračuna prirodnog gasa, a na kojem insistira i Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, ali iz 'Sarajevogasa' odbijaju zaključiti novi ugovor kojim bi se definisali i principi redovnog plaćanja, što je jedan od ključnih faktora ugrožavanja stabilnosti snabdijevanja prirodnim gasom", kazao je Sendijarević.
Naglasio je da se neredovnim plaćanjem "Sarajevogasa", kao najvećeg potrošača, dovodi u pitanje i redovno izmirivanje obaveza BH-Gasa prema Gazprom Exportu, a što u konačnici može utjecati i na sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom Federacije BiH, ali i na visinu cijene prirodnog gasa prema krajnjim potrošačima.
"Uprava radi u skladu sa zakonskim ovlastima te je u cilju zaštite imovine Federacije BiH protiv KJKP 'Sarajevogas' kod Kantonalnog suda u Sarajevu, podignuta tužba za neizmirene obaveze", kazao je Sendijarević.
Po njegovim riječima, BH-Gas će 2015. godinu, kao što je i 2014. , završiti sa ostvarenom dobiti iz poslovanja društva. Prije toga, poslovni rezultat BH-Gasa četiri godine u nizu bio je negativan. Tako je 2010. godine iskazan gubitak od 3.667.683 KM, zatim 2011. godine iznosio je 1.666.914 KM, dok je 2012. godine ostvaren gubitak od 6.287.849 KM, a 2013. godine od 14.850.950 KM.
"Ostvarivanjem pozitivnog poslovnog rezultata društva BH-Gas za 2014. godinu i iskazivanjem dobiti u iznosu od 1.484.054 KM, izbjegnuta je zakonska mogućnost proglašavanja stečaja u BH-Gasu", kazao je Sendijarević za Fenu.
