Tri kantona nisu dala urbanističku saglasnost za gasovod Južna interkonekcija
Federalno ministarstvo je u maju 2024. godine dostavilo Rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, uz obrazloženje da zahtijevano građenje nije usklađeno sa prostorno planskim dokumentima Zapadnohercegovačkog Kantona i Kantona 10-Livno, te da isto nije planirano Prostornim planom Hercegovačkoneretvanskog kantona.
Zapadnohercegovački Kanton se u odgovoru pozvao na neusklađenost trase sa prostorno-planskom dokumentacijom Grada Široki Brijeg, dok je Livanjski kanton (Kanton 10) kao razlog naveo da Idejnim projektom nije predviđen odvojak za Livno i Glamoč.
Srednjobosanski kanton, preko čije teritorije također prolazi gasovod, je dostavio pozitivno mišljenje.
"BH-Gas je prethodno, u fazi izrade Idejnog projekta tokom 2021. i 2022. godine, već obezbijedio prethodne saglasnosti na Idejni projekat gasovoda od strane svih gradova/općina kroz koje gasovod prolazi, pojedinačno: Mostar, Široki Brijeg, Posušje, Grude, Kupres, Tomislavgrad, Bugojno i Novi Travnik. Idejnim projektom je obuhvaćen odvojak za Mostar, a kada je riječ o odvojku za Livno, kao i odvojcima za druge centre potrošnje za koje je iskazan interes, planirano je da se Glavnim projektom gasovoda obuhvate odvojci uz saglasnost Vlade Federacije BiH, kojom prilikom bi se izvršila i dopuna urbanističke saglasnosti", rečeno je za Klix.ba iz kompanije BH-Gas.
Tokom izrade Idejnog projekta gasovoda, BH-Gas je zajedno sa konsultantima uključenim u izradu Idejnog projekta i Studije uticaja na okolinu i društvo svim nadležnim institucijama kantona dostavio trasu gasovoda Južna interkonekcija BiH - Hrvatska, te je posebna pažnja posvećena uključivanju svih zainteresovanih strana, a posebno lokalne zajednice, te je bila omogućena dostava komentara na trasu gasovoda i projekat u cjelini.
"Svi dobijeni komentari su uzeti u obzir, te je na osnovu finalne verzije trase prema Idejnom projektu obezbijeđena pravosnažna Okolinska dozvola", dodali su iz BH-Gasa.
Iz ove kompanije ističu da s obzirom na strateški značaj projekta i hitnost njegove realizacije, dostignuti stepen zrelosti, situaciju sa snabdijevanjem regije i Evrope prirodnim gasom i pri tom 100% ovisnost Bosne i Hercegovine o jednom pravcu i izvoru snabdijevanja, očekuju prevazilaženje evidentnih zastoja u njegovoj realizaciji, a kako bi se prešlo u naredne faze implementacije.
Podsjetimo, kao glavni kočničar projekta Južna interkonekcija označen je lider HDZ-a Dragan Čović. Njega su i Sjedinjene Američke Države upozorile da koči implementaciju ovog projekta i da će biti prvi krivac ako projekat propadne.
Amerikanci već odavno insistiraju na gradnji Južne interkonekcije što mjesecima opstruira HDZ. U nekoliko navrata ambasador Michael Murphy je pozvao Dragana Čovića da se "skloni" s ovog projekta kazavši kako ima "lične interese". S druge strane, Čović ne dozvoljava da se krene s projektom Južne interkonekcije ukoliko se ne osnuje novo preduzeće, čije bi sjedište bilo u Hercegovini.
Federalne vlasti na čelu sa HDZ-om i SDP-om nedavno su formirale i radnu grupu koja radi na pronalasku rješenja za projekat Južne interkonekcije, što je potvrđeno za Klix.ba iz Ministarstva energetike FBiH.
Većina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH u junu je odbila uvrstiti SDA-ov prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji na dnevni red, a ranije je i federalni premijer Nermin Nikšić tražio od parlamentaraca da ne razmatraju taj prijedlog. Uprkos tome, vladajuća koalicija (Trojka i HDZ) ne uspijevaju pronaći zajednički jezik i otkočiti ovaj projekat koji bi u konačnici značio da BiH više neće biti ovisna o samo jednom gasovodu i izvoru plina.