Alen Šćuric otkriva koja kompanija bi mogla dobiti koncesiju za Aerodrom Sarajevo

Za njega je indikativno što ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (NS), nakon prošlogodišnjeg pisma ambasadora Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije u Bosni i Hercegovini, pohvalno govori o mogućnosti da Aerodrom Sarajevo bude pod koncesijom.

"Forto je nakon toga počeo govoriti o tome da je to super, nabolje moguće rješenje. To je način ponašanja u cijeloj regiji. Jednostavno je - vlasnici moći dođu iz Amerike i Evrope i kažu da će to ići pod koncesiju. Zatim silni političari, pod ko zna kojim utjecajem (mita, korupcije, ucjena, itd.), to prihvate i zagovaraju", mišljenja je Šćuric.

Tvrdi da se poslije toga dogodi koncesija, čak i, kako je konstatirao, u nonsensima poput Zagreba i Beograda, za čije je aerodrome naveo da su bili hiperkomercijalni, isplativi i da su se mogli širiti svojim novcem. Napomenuo je da su za spomenute aerodrome napravljeni projekti da se razvijaju svojim novcem.

Poručio je da je "glupo" davati pod koncesiju nešto što je komercijalno, profitabilno, što se razvija i što se može razvijati vlastitim novcem. Za sve regionalne aerodrome koji su pod koncesijom je ocijenio da su "smak svijeta".

"Beogradska koncesija je užas - dno dna. Zagrebačka se ne širi jer koncesionar ne želi investirati u proširenje terminala, pa mu je bolje da se promet skromno širi, nego da investira 70-80 miliona eura u širenje kapaciteta. Njemački Fraport je u Ljubljani napravio toliko loš posao da je to drugi najgori evropski aerodrom po obnovi broja putnika iz 2019. U Skoplju nikako da se napravi obećavani zaokret. U Prištini je sukob vlasti s ondašnjim aerodromom", tvrdi Šćuric.

Napomenuo je da samo aerodromi u Sarajevu i Podgorici nisu među aerodromima glavnih gradova u regiji koji su pod koncesijom. Mišljenja je da postoji jednak pritisak da se oba daju pod koncesiju i uvjeren je da će, kako je rekao za Klix.ba, nažalost, u skorije vrijeme biti pod koncesijom.

Istakao je ono što je za njega pokazatelj duplih aršina Zapada po pitanju aerodroma na evropskom kontinentu.

"Kako to da na zapadu, u skoro svim zapadnim državama, osim u Engleskoj i Portugalu, vlasnici aerodroma mogu biti državne firme koje su superprofitabilne, koje rastu i svi su sretni i veseli? S druge strane, nama se ovdje tvrdi da naše države ne mogu biti dobre vlasnice i da moramo dobiti Zapadne tutore. Dakle, na zapadu je u redu da države budu vlasnice, a na istoku eto to nije u redu", kazao je.

Za aerodrome u Sarajevu, Splitu, Dubrovniku, Zadru i Podgorici je naveo da su savršen primjer enormno dobrog posla.

"Daleko bolji nego ostali aerodromi u regiji. Bolji nego u Beogradu i Zagrebu. Svi ti aerodromi nisu pod koncesijom, već su u državnom vlasništvu. Koje je opravdanje za to da se ti aerodromi daju pod koncesije - apsolutno nikakvo", dodaje.

(Ne)utemeljeno poređenje

Šćurica smo pitali koliko je utemeljeno porediti aerodrome u Zagrebu i Beogradu s aerodromom u Sarajevu, kao argument u prilog tvrdnji da je koncesija opravdana.

"Sarajevo je uvijek svjetlosnim godinama bilo daleko od Beograda i Zagreba. To je bio slučaj u vrijeme bivše Jugoslavije i poslije toga. Sarajevo je sada na jednoj trećini saobraćaja Zagreba i na jednoj sedmini saobraćaja Beograda. To je neuporedivo, ova tri aerodroma ne možete nikako uporediti", naglasio je.

Kao aerodrome s kojima se može uporediti Sarajevski aerodrom istakao je one u Skoplju, Podgorici, Ljubljani i u dogledno vrijeme s onim u Dubrovniku. Napomenuo je da je aerodrom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine donedavno bio deseti u regiji te da je sada sedmi-osmi.

Pohvalno je govorio o menadžmentu ovog aerodroma, tvrdeći da definitivno ima najbolji menadžment u regiji.

"Napravio je neke stvari koje drugi nisu. Iskorištava 100 posto svog potencijala, ali nemojmo se zanositi. To je aerodrom koji zbog svog okruženja, vrlo niskog standarda, podijeljenosti Bosne i Hercegovine i još tri aerodroma u zemlji (za razliku od Srbije koja ima samo još jedan ili Crne Gore koja također ima samo dva aerodroma ili Slovenije koja ima samo jedan aerodrom ili Sjeverne Makedonije koja uslovno rečeno ima dva aerodroma), ne može parirati tim aerodromima", izjavio je.

Potencijalna opasnost

Poručio je da ne treba misliti da Aerodrom Sarajevo može ugroziti neke druge aerodrome koji su bitno veći i koji imaju veće potencijale. Upozorio je na potencijalnu opasnost po Sarajevski aerodrom.

"Pretpostavimo da će još rasti. Ako se to dogodi, već sljedeće godine imat će problem s kapacitetom. Ima kapacitet za dva miliona putnika, što će sigurno premašiti sljedeće godine. Šta onda - imate terminal koji je premal, imat ćete haos. To će još gore biti 2026. i 2027.", konstatirao je.

Naglasio je da je Aerodrom Sarajevo prije tri godine napravio projekat novog terminala na zapadnoj strani Aerodroma.

"Riječ je o izuzetnom projektu. Prije nekoliko dana sam ekskluzivno prenio tu vijest. Taj projekat je napravljen dvije godine prije nego što je proširen postojeći terminal. Stvarno je to urađeno na vrijeme. No, koliko će trebati vlastima da taj projekat prođe i da li će on proći - šta da vam kažem. Sarajevo će već iduće godine imati ogromnih problema i sve gorih problema nakon toga. Stvarno ne znam kako će dalje funkcionirati", ponovio je sagovornik Klix.ba.

Da se ovog trenutka odobri novi terminal, trebale bi, kako je procijenio, dvije-tri godine da se on izgradi, barem u prvoj fazi.

"Bojim se da to nije realnost u sljedećih četiri-pet godina. Ne znam kako će taj aerodrom u tom periodu funkcionirati. Ni sarajevski menadžment, kao najbolji u regiji, neće uspjeti s postojećim terminalom pokriti kapacitete koji su im potrebni. Onda preostaje da smanji svoju ekspanziju, što bi bio smak svijeta, ili da radi u 'tarzan' uslovima, na nezadovoljstvo putnika", rekao je.

Smatra da su bh. vlasti jako uprskale po ovom pitanju, da ne gledaju dalje od svog nosa i ne shvataju koji će problem biti.

Produženje staze

Pitali smo ga kakav značaj bi planirano produženje staze Sarajevskog aerodroma imalo u kontekstu eventualne koncesije.

"Budimo realni, nikakve. U ovom trenutku u Sarajevu bi mogli slijetati avioni kompanije Emirates, koji bi ljeti mogli zamijeniti dva ili tri leta Fly Dubaija. To su dva-tri sezonska leta, a Emirates mora letjeti cijelu godinu ili barem u cijeloj sezoni. I da Emirates leti širokotrupnim avionom, a to je kratka linija od svega četiri-pet sati, ne treba imati dužu stazu od sadašnje", odgovorio je.

Moglo bi se letjeti, dodaje, sa dalekog istoka, muslimanskih zemalja, primjerice Pakistana i Indonezije. No, kako je izjavio, to je dalja budućnost.

Također smo ga pitali koliko je izgledno da bi se produženjem staze uspostavile linije prema Americi.

"Američke linije nisu racionalne. Njih nema čak ni Zagreb. Sarajevu još treba 100 godina za bilo kakvu liniju do Amerike. Tako da ne vidim da postoji pretjerana potreba za širokotrupnim avionima. Možda više za neki kargo ili čarter let. Bio je dolazak američke vojske s Boeingom 747 koji je morao zaustaviti se usred leta da napuni gorivo i to je više realno za Sarajevo", kazao je.

Međutim, kako je podsjetio Šćuric, svi veliki regionalni aerodromi imaju stazu dužu od 3.000 metara.

"Da, to je potrebno i Sarajevu, pa čak i za tih nekoliko letova. O tome je trebalo razmišljati ranije i dobro je da aktuelni menadžment tako razmišlja. Prvobitni plan je bio da ta staza bude 3.150 metara, ali zbog ovih notornih nonsensa s Republikom Srpskom, koja stopira stvari, bit će 3.050 metara, do same entitetske linije. Dakle, neće se produžavati na području RS-a. Nažalost, to je preglupa realnost Bosne i Hercegovine. No, tih 3.000 metara bi bilo dovoljno za većinu širokotrupnih aviona", naveo je.

Ko će dobiti koncesiju

Također je ponovio ono što nam je za Klix.ba rekao u prošlogodišnjem razgovoru, a to je da je koncesija za Aerodrom Sarajevo "gotova stvar".

"Prije nekih desetak godina sam pročitao jednu ozbiljnu naučnu knjigu bivšeg hrvatskog premijera Zlatka Mateše koji je doslovno napisao načine neokolonizacije Istoka spram Zapada i tu su koncesije krucijalnih infrastrukturnih projekata, prvenstveno aerodroma, bile treća faza, koja se sada debelo provodi u regiji. Morate shvatiti da nas Zapad na ovaj način i dalje drži u dužničkom ropstvu i kolonizira", mišljenja.

Prema njegovim riječima, tu čak stvari i nisu samo komercijalne prirode.

"Dakle, to uopće nije stvar naše odluke i niti jednog našeg političara, već su domaći političari na to prisiljeni. Oni to moraju prihvatiti i onda oni to zagovaraju kako bi zadržali svoje pozicije, koliko god to bilo štetno po državu", dodaje.

S obzirom na to da su francuske kompanije koncesionari u skoro svim aerodromima u glavnim gradovima u regiji, pitali smo Šćurica da li su Francuzi zainteresirani i za Međunarodni aerodrom Sarajevo. Naime, smatra da je donesena i odluka kome će ovaj aerodrom biti dat pod koncesiju.

"Francuzi su uvijek u igri. Ne znam koji je to politički razlog da Francuzi preuzimaju sve koncesije u regiji, osim u Ljubljani. Mislim da je već dogovoreno da koncesiju u Podgorici dobije ADP, odnosno TAV. Mislim da će i u Sarajevu preuzeti TAV, kao turska firma broj jedan za koncesije u Evropi. To će u Bosni i Hercegovini super zvučati jer je to turska firma. No, niko ne zna da je TAV u vlasništvu francuskog ADP-a, odnosno da će ADP koncesiju dobiti preko TAV-a", zaključio je Šćuric u razgovoru za Klix.ba.

Podsjećamo, Nermin Nikšić (SDP), premijer Federacije Bosne i Hercegovine koja je vlasnik Aerodroma Sarajevo, početkom ove godine je u intervjuu za naš portal izjavio da će se razmotriti opravdanost davanja ovog aerodroma pod koncesiju.