Amer Jerlagić: Politika koči razvoj elektroenergetskog sistema u BiH
Nakon nestanka struje u našoj zemlji uslijedili su komentari da je elektroenergetski sistem u haotičnom stanju i da godinama nisu vršenja ulaganja.
O ovoj temi smo razgovarali s bivšim direktorom Elektroprivrede BiH Amerom Jerlagićem.
Problem neulaganja
On je na početku objasnio od čega se sve sastoji elektroenergetski sistem neke države.
"To su visokonaponska postrojenja i dalekovodi koji pripadaju Elektroprenosu BiH, zatim distributivna mreža koja pripada trima elektroprivredama u BiH i Distriktu Brčko te na kraju proizvodni objekti koji pripadaju elektroprivredama i privatnim kompanijama.
Ne može se reći da je elektroenergetski sistem u BiH u haotičnom stanju, ali se može reći da se u elektroprenosnu mrežu malo ulaže i da je zastoj u ulaganju bio nekoliko godina", objašnjava Jerlagić.
Dodaje da neulaganje u prijenosnu mrežu u 21. vijeku znači gubitak dinamike s tehnološkim trendovima.
"Tu prije svega mislim na visokonaponska postrojenja, dalekovode unutar BiH i interkonektivne dalekovode prema našim susjedima. Također, neulaganje u proizvodne objekte u okviru tri državne elektroprivrede je veliki gubitak, jer poznato je da su svi termo blokovi u EPBiH i EPRS gotovo na kraju radnog vijeka, a da na najvećem hidro potencijalu, koji čine rijeke Drina i Bosna, već godinama nema nikakvih pomaka", kaže Jerlagić.
Pitali smo ga, kada je riječ o ulaganjima, od čega bi prvo trebalo krenuti.
"To su ulaganja u nova visokonaponska postrojenja, visokonaponske dalekovode od novih proizvodnih postrojenja, do novih konekcija među gradovima i na kraju novi interkonektivni dalekovodi prema susjedima, a posebno DV 400 kV Banja Luka - Zagreb, TS 110/400 kV Livno i DV 400 kV Livno - Konjsko (Split). Ovo su elektroenergetski objekti koji treba da ojačaju elektroenergetski sistem u BiH, kao i da omoguće razvoj novih proizvodnih objekata iz elektrana na vjetar i sunčeve energije", objašnjava Jerlagić.
Rijetka situacija
Podsjeća da je politika kočila proces izgradnje elektroprijenosnih objekata i takvu krizu smo imali u dva navrata.
"Prvi put je to bilo kada Dodik nije dozvolio da se novac ulaže u elektroprijenosne kapacitete i kada je preko 200 miliona KM godinama ležalo na računu Elektroprijenosa BiH, a drugi put je trenutno stanje u BiH i politička kriza koja koči sve procese uspostave i jačanja državnih institucija, pa tako i Elektroprijenosa BiH. Svemu ovome dodatno doprinosi i pasivni, odnosno inertni stav Republike Hrvatske kada je riječ o jačanju interkonektivnih dalekovodnih veza od Republike Hrvatske prema BiH. U njihovim inicijalnim planovima, ovi interkonektivni dalekovodi neće doći na red prije 2035. godine", navodi.
Pitali smo Jergalića da BiH može proizvesti dovoljno struje za vlastite potrebe i koliko smo zapravo zavisni od drugih.
"Poznato je da BiH jedina u regionu već godinama ima bilansne viškove električne energije. Međutim u trenutku kada je došlo do incidenta na 400 kV interkonektivnom dalekovodu između Albanije i Grčke i koji se po sistemu domino efekta proširio na kompletan zapadni Balkan u BiH su u pogonu bile pretežno termoelektrane dok su zbog loše hidrologije većina hidro kapaciteta radili na ekološki prihvatljivom minimumu. To znači da u tom momentu BiH nije imala velike količine viška energije. Situacija koja se desila u prošli petak je zaista rijetka i teško je sačuvati sistem u jednoj državi kada udar dođe po najvišem naponskom nivou, a to su 400 kV dalekovodi", kaže nam Jerlagić.
Dodaje da je njihova prijenosna moć zaista velika i njihovim ispadima sistem postaje toliko ranjiv da ga je gotovo nemoguće sačuvati, osim da je u tom trenutku hidrologija bila dobra i da se sa fleksibilnim hidroelektranama mogao nadomjestiti gubitak električne energije na dalekovodima od 400 kV.
Kada je riječ o BiH ključni problem je utjecaj politike na razvoj infrastrukturnih projekata u Elektroprijenosu BiH, kao i generalno prevelik uticaj politike na razvoj ostalih infrastrukturnih - proizvodnih objekata u BiH.
"Smatram da je stav struke u potpunosti marginaliziran i da su sve ključne odluke u posljednjoj deceniji, nažalost isključivo političke. Politika mora prepustiti struci da kreira ključni tehničko -tehnološki ambijent, a ne da ključne odluke donosi politika bez uvažavanja struke", zaključuje Jerlagić.
