BiH bi mogla ostati bez domaćeg junećeg mesa, u Gračanici prepolovljen broj uzgajivača
Područje Gračanice u poljoprivrednom smislu prepoznatljivo je po uzgajivačima tovne junadi i proizvodnji mesa, međutim, brojni problemi, među kojima su odliv radne snage i drastično povećanje cijena repromaterijala, doveli su do toga da je polovina njih odustala od ove vrste djelatnosti.
"Zbog problema koje smo imali u ranijim godinama, veliki broj poljoprivrednih proizvođača odustao je od te proizvodnje, tako da je sada veoma teško pronaći utovljenu junad na području Gračanice", kaže za Klix.ba predsjednica Udruženja poljoprivrednika Gračanica Abida Jahić.
U ranijim godinama u ovom udruženju djelovalo je 70 registrovanih uzgajivača tovnih junadi, a sada ih je svega 35.
"Oni koji funkcionišu u našem sistemu trenutno imaju kupce jer ih je kao proizvođača veoma malo. Međutim, na sastanku s jednim od otkupljivača tovne junadi dobili smo informaciju da on ne može pronaći dovoljne količine na području cijelog Tuzlanskog kantona", ističe Jahić.
Drastično smanjenje broja prodatih grla
Gračanlije su ranije na godišnjem nivou registrovanim otkupljivačima i mesnicama prodavali više od 700 grla koja su prijavljena u sistemu novčanih podrški, u 2020. taj broj je bio ispod 300, dok je u 2021. narastao na 350. Međutim, iz krovnog udruženja navode da će ove godine situacija biti drastično teža u odnosu na pretprošlu.
Teškom stanju u poljoprivrednoj oblasti, posebno u sektoru uzgoja tovne junadi i proizvodnji mesa, doprinosi i sve veći odliv radne snage, posebno mladih.
"Niko u tim porodicama, koje su stvorile veoma dobru infrastrukturu, više nema mlađih naraštaja. Svi su uglavnom otišli izvan Bosne i Hercegovine, tako da je to izuzetno veliki problem za budućnost poljoprivrednog sektora ove regije, posebno uzgajivača grla", naglašava Jahić.
Jahić navodi da su poljoprivredni proizvođači sada u velikoj krizi i zbog drastičnog poskupljenja repromaterijala, posebno mineralnih đubriva, čije su cijene skočile i za 300 posto. Osim na uzgajivače grla i proizvođače mesa, ona navodi da će aktuelna situacija utjecati i na mljekare.
"Svi su u problemu kako osigurati stočnu hranu, nemoguće je da to sami odrade. Jesenja sjetva je u velikoj mjeri podbacila, a na pomolu nam je proljetna. Ako se ona ne zasije, ljudi će bukvalno morati rasprodati ono što imaju u svojim štalama. Zbog toga smo apelovali na sve nivoe vlasti za pružanje podrške kako bi se završili predstojeći radovi na poljoprivrednim površinama", naglasila je Jahić.
Potrebni mehanizmi zaštite
Ocijenivši trenutno stanje alarmantnim, iz Kantonalne privredne komore u Tuzli navode da bh. institucije moraju stvoriti uslove za implementiranje mehanizama zaštite domaće proizvodnje u svim oblastima, pa samim tim i za uzgoj tovnih grla.
"S obzirom na trenutno stanje, ne smijemo dozvoliti da nam prođu rokovi u proljetnoj sjetvi, jer ukoliko se to desi, naši poljoprivrednici neće zasijati sve što je potrebno i imat ćemo katastrofu u stočnom fondu, koji će ostati bez hrane za ishranu muznih, ali i uzgoj tovnih grla. Još uvijek nemamo reakciju iz bilo kojeg nadležnog ministarstva ili vlade na svim nivoima kada je riječ o izuzetno visokom skoku cijena mineralnih đubriva. Već su i mnoge sjemenske kuće najavile povećanje cijena sjemena", kaže nam Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.
Proljetna sjetva u Tuzlanskom kantonu prema ranije utvrđenom planu predviđena je na 50 hiljada hektara obradive površine.
