BiH bilježi veliki rast izvoza svježih gljiva, a bespotrebno uvozi jeftini med
Voditelj komponenti za podršku privatnom sektoru Feđa Begović iz USAID Sweden Farma 22 projekta predstavio je rezultate prošlogodišnjeg uvoza i izvoza ljekovitog bilja, šumskih plodova, gljiva, začina, eteričnih ulja i meda u našoj zemlji.
"Obuhvatili smo određene artikle iz više tarifa jer se oni često ne prate na drugi način. Izvoz u ovom sektoru ima fantastičan rast. Izvezli smo 36 miliona maraka ovih artikala u 2017. godini. Pokrivenost uvoza je fascinantna i iznosi 338 posto. To znači da na jednu marku uvoza izvezemo 3,38 KM ljekovitog bilja i šumskih plodova. Ne bilježimo takvu pokrivenost ni u jednom drugom sektoru", kazao je begović na početku prezentacije.
U odnosu na 2016. godinu, izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova iz BiH porastao je za 11 posto, dok bilježimo pad uvoza ovih proizvoda za četiri posto.
Begović dodaje kako u svim kategorijama proizvoda iz ovog sektora bilježimo suficit, osim u medu. Prošle godine najviše smo izvozili gljive, više od 17 miliona KM. Na strani uvoza dominira ljekovito bilje kojeg smo uvezli 4,44 miliona KM.
Posebno pozitivna vijest jeste kako posljednjih pet godina naša zemlja bilježi porast izvoza gljiva, čiji uspjeh zavisi od vremenskih utjecaja i klimatskih prilika.
"Najviše smo izvozili svježe gljive, što posebno raduje jer je to proizvod s najvećom vrijednošću. Dominantne su i dalje suhe gljive s 44 posto te smrznute gljive s 24 posto. Najmanje se izvoze konzervirane gljive, tek tri posto", rekao je Begović.
Eterična ulja, najzanimljviija kategorija u ovom sektoru, također bilježe veliki rast izvoza. U proteklih pet godina izvoz eteričnih ulja iz BiH rastao je za 320 posto, i to s dva miliona KM na skoro deset miliona KM. Pritom se vrijednost uvoza nije znatno promijenila.
Proteklih godina došlo je do stagnacije izvoza sušenog ljekovitog bilja iz BiH, dok je uvoz ovog proizvoda blago porastao.
Smanjen je obim trgovine šumskog voća te je ugrožen pozitivan bilans koji je bilježila ova kategorija proizvoda.
"Dominantna kategorija uvijek je bio kesten. Nažalost, imamo problem s osom šiškaricom koja utječe na pad prinosa i nadležne institucije hitno moraju riješiti taj problem, kao što su to uradile zemlje iz regije. Moramo kestenu vratiti status koji zaslužuje", istakao je Begović.
BiH također bilježi i blagi rast izvoza začina, dok mora poraditi na konkurentnosti meda i izvozu malih, brendiranih pakovanja meda.
Mirko Bošković iz Vanjskotrgovinske komore dodao je kako BiH bespotrebno uvozi abnormalne količine meda.
"Dodatna činjenica da uvozimo jeftini med nikako nije dobra. Cijena uvezenog kilograma meda je blizu 7 KM, a cijena našeg izvezenog meda je 15 KM. Bilo bi potrebno poraditi na svijesti naših ljudi. Ako ne možemo izvesti velike količine našeg meda, onda barem možemo u našoj državi konzumirati domaći med", naglasio je Bošković.
Stručnjaci iz Vanjskotrgovinske komore BiH naglasili su kako sektor ljekovitog bilja i šumskih proizvoda ima još prostora za veliki napredak.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
