BiH kroz zanate ima šta ponuditi svijetu, potrebna veća pomoć države
Tuzlanski kanton trenutno je najrazvijeniji po pitanju obrta, s obzirom na to da je registrovano 11.300 obrtničkih djelatnosti, a slijedi Sarajevski kanton s 10.000 registrovanih obrta.
Kako je istaknuto za vrijeme današnjeg sastanka, spomenuta dva kantona također izdvajaju i najviše sredstava u vidu poticaja za sve one koji se odluče za pokretanje vlastitog obrta.
Brojni problemi
I pored pozitivnih pokazatelja po broju registrovanih obrta, obrtnici se u FBiH susreću s brojnim problemima koje im nameće trenutni Federalni zakon o obrtima i srodnim djelatnostima, zbog čega je Obrtnička komora FBiH pokrenula inicijativu za njegove izmjene.
"U sadašnjem zakonu mi smo pronašli 39 primjedbi, odnosno članova zakona koje bismo htjeli izmijeniti. Određene izmjene su pokrenute, međutim, nakon javne rasprave u svim kantonima u FBiH donijeli smo zajednički stav da nismo u potpunosti zadovoljni najavljenim izmjenama koje bi trebale biti izvršene, ali u svakom slučaju određeni pomaci će se dogoditi", izjavio je predsjednik Obrtničke komore FBiH Željko Babić.
Kada je riječ o mogućnosti uspostave regionalnog klastera privrednih subjekata pograničnog područja, izvršni direktor Udruženja za mir, obrazovanje i kreativnost Tuzla Mehmed Pargan, kaže da se već nekoliko godina umjetnički i stari zanati na području tuzlanske regije pokušavaju staviti u centar pažnje.
Cilj je, kako je naveo, da se naša tradicija stavi u funkciju budućnosti, odnosno da ono što su domaći privrednici i obrtnici radili stotinama godina unazad na ovim prostorima, stavi u funkciju daljeg razvoja regije Sjeveroistične Bosne.
"Došli smo u poziciju kada se približavamo Evropskoj uniji, a taj proces podrazumijeva da damo veliku pažnju tradiciji i upravo onom elementu koji je nematerijalna, kulturna baština jednog prostora. BiH kroz stare zanate i obrte ima šta ponuditi svijetu i ima mogućnost da našim ljudima pokaže da ta privredna djelatnost njima može osigurati življenje", smatra Pargan.
Inače, Klaster za razvoj tipičnih proizvoda BiH koji djeluje u Tuzli već nekoliko godina velikom broju obrtnika, između ostalog, omogućio je predstavljanje ličnih proizvoda, kako na sajmovima u našoj zemlji, tako i van njenih granica, što je na kraju rezultiralo širenjem proizvodnog procesa.
Dinka Huremović, direktorica Udruženja BOSPER u čijoj nadležnosti je Klaster za razvoj tipičnih proizvoda BiH, istakla je da ova priča okuplja poljoprivrednike i zanatlije s jedne, kao i stručnjake sa Elektrotehničkog i Ekonomskog fakulteta u Tuzli s druge strane, a koji prate razvoj proizvođača.
"S nama je i Turistička zajednica TK, što je veoma bitno, jer smatramo da tipični proizvodi imaju ekonomsku mogućnost za dalji razvoj turizma", rekla je ona.
Potrebni strateški programi
Smatra da je za dalji razvoj klastera neophodna pomoć državnih institucija kroz strateške programe i planove koji će pomoći i u razvoju poduzetničkih infrastruktura, u smislu proizvodnih zona, inkubatora i klastera.
Ministar razvoja i poduzetništva TK Osman Puškar ocijenio je da bi izgradnja autoputa koji bi prolazio kroz Tuzlanski kanton, ali i cijelo područje Sjeveroistočne Bosne, bio od velikog značaja.
Ovim bi se, istakao je, postigao lakši i jednostavniji izvoz proizvoda iz naše zemlje.
"Jedan od regionalnih projekata jeste upravo trasa autoputa koja bi mogla prolaziti kroz ovo područje. Ako se desi, to bi zaista bila velika stvar. S druge strane, na području TK ima i mnogo investicija koje i mi možemo započeti, jedna od njih je uređenje jezera Modrac i otvaranje odlične turističke destinacije. Poduzetnici u Gračanici su riješili pitanje razvoja, a prave osam do 10 fabrika. Na njih se trebamo ugledati", rekao je Puškar.
Na naš upit kakva je saradnja Vlade TK s vlastima u Podrinju i Bijelini koji se nalaze u području Sjeveroistočne Bosne, ministar Puškar nije mogao konkretno odgovoriti.