Zarazno oboljenje
38

"Bijelo zlato" Grčke u opasnosti: Kozja kuga koja vlada zemljom prijeti proizvodnji mlijeka

S. Š.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Prvi put otkriven 11. jula u Tesaliji, u centralnoj Grčkoj, veoma zarazni Peste des Petits Ruminants (PPR) brzo se proširio i zahvatio nekoliko farmi u susjednoj Rumuniji zbog čega su vlasti naredile da se ubije skoro 58.999 ovaca i koza.

Kako bi suzbile epidemiju virusa, grčke vlasti su uvele ograničenja širom zemlje, uključujući zabranu premještanja ovaca i koza sa svojih farmi.

Bolest predstavlja značajnu prijetnju domaćoj stočarskoj industriji Grčke i proizvodnji njenog prepoznatljivog feta sira, kamena temeljca njene ekonomije. Otprilike 40 posto mekog sira u Grčkoj dobija se od ovčijeg i kozjeg mleka proizvedenog u Tesaliji, koja je također pretrpjela razorne poplave prošle godine.

Grčka proizvodi oko 140.000 tona fete godišnje, izvozeći oko 65 posto svoje proizvodnje i tako igra ključnu ulogu na globalnom tržištu mliječnih proizvoda uprkos svojoj veličini.

Ova bolest nije zoonoza, što znači da se ne prenosi sa životinja na ljude. Stoga, meso i mlijeko oboljenih životinja ostaju bezbjedni za konzumaciju. Međutim, bolest značajno utječe na stočarsku proizvodnju zbog potrebe da se odstrijeli veliki broj životinja kako bi se konotrolirano njeno širenje.

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) sa sjedištem u Parizu karakterizira PPR kao "tešku stopu morbiditeta i mortaliteta" i izaziva visok ekonomski utjecaj u regijama kao što su Afrika, Bliski istok i Azija, gdje su koze i ovce vitalni izvori hrane.

Prema UN-ovoj organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), simptomi bolesti uključuju depresiju, groznicu, iscjedak iz nosa i oka, oralne čireve, respiratorni distres, kašalj, dijareju i smrt.

Iz Evropske unije su kazali da prate razvoj bolesti te da su spremni uspostaviti potrebne mjere na niovu Eu.

U skladu sa tim, iZ EU naglašavaju hitne karantene zahvaćenih stada, ograničenja kretanja životinja unutar i između farmi i intenzivnog nadzora kroz klinička i laboratorijska ispitivanja.

Oko zaraženih područja treba uspostaviti nadzorne zone radi praćenja i kontrole širenja bolesti. Kako bi se smanjila kontaminacija okoliša, zaražene životinje treba humano uništiti, a njihove leševe sigurno zbrinuti.

Masovna vakcinacija osjetljivih populacija životinja također je ključna za stvaranje imuniteta stada i sprečavanje daljnjih izbijanja bolesti, piše Euronews.

U isto vrijeme, na farmama treba uvesti stroge mjere biosigurnosti na farmama kao što su dezinfekcija opreme i vozila, kontrola kretanja ljudi i osiguranje higijene radnika na farmama.

Prema nadležnim tijelima EU, ove mjere, kada se rigorozno provode, mogu značajno kontrolisati i na kraju iskorijeniti kozju kugu, štiteći zdravlje životinja i egzistenciju zavisne od sitnih preživača.