BPK Goražde dao koncesiju na 30 godina firmi iz Travnika da gradi solarne i vjetro elelektrane
Koncesije su dodijeljene na lokalitetima VE "Kacelj", FNE "Jahorina" FNE "Jahorina 1" i FNE "Jahorina 2", a činu potpisivanja prisustvovao je i Emir sijerčić, predsjednik kantonalne komisije za koncesije.
U BPK tvrde da je ugovor veoma povoljan, a partner ozbiljan te da je cijela priča sa aspekta privrednog razvoja i ekonomskog jačanja kantona itekako značajna uzmu li se u obzir planirane jednokratne i tekuće naknade od koncesija te se nadaju značajnim prihodima u budžetu, kako kantona tako i lokalnih zajednica u njegovom sastavu.
"Današnjim potpisivanjem ugovora dodijeljene su koncesije pravnom licu TLG d.o.o za četiri investiciona projekta. Radi se o fotonaponskim elektranama Jahorina, Jahorina, 1 i 2 i vjetroelektrani Kacelj od po 200 MW a sa vrijendošću projiciranom oko 800 miliona eura. Ovo je prva faza realizacije jednog od najvažnijih projekata za BPK Goražde. Omogućili smo ogromno ulaganje u proizvodnju električne energije i to uz podršku Komisije za koncesije i Ministarstva za privredu te predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti našeg kantona i uspjeli smo stvoriti mogućnosti za velika ulaganja u proizvodnju električne energije na našim prostorima", kazao je Edin Ćulov, premijer BPK Goražde.
Pojašnjavajući postupak dodjele koncesije osam mjeseci nakon što su obavljeni prvi kontakti sa koncesionarom, i sam premijer priznaje da stvari oko dodjele i nisu tekle baš glatko, te je upravo ovo pitanje dovelo do tenzija među koalicionim partnerima, i to nosioca vlasti NIP-a i stranke Novi početak. Prema pitanju dodjela koncesija bilo je skeptično i gradsko vijeće Goražde koje će ponovo voditi raspravu o ovoj temi, jer nisu imali dovoljno informacija. S druge strane dosta nepovjerenja izazvale su informacije koje su se pojavile u javnosti da je kantonalna vlada navodno pod koncesiju dala i lokalitet koji je poznat kao "Put spasa" kojim je u ratnom periodu u potrazi za hranom prošlo na stotine hiljada stanovnika Istočne Bosne.
"Sam postupak dodjele koncesije trajao je dugo, u cijelom procesu smo imali određenih nerazumijevanja i bespotrebnog odugovlačenja i opstrukcija, međutim želim se zahvaliti svima koji su prepoznali u ovom projektu mogućnosti za veliki privredni zamah i razvoj našeg kantona. Mnogobrojnim naknadama, porezima, pretvorbama zemljišta, krčenjem šuma, naš kanton će ostvariti milionske prihode. Projekcija je da će se godišnje izgradnjom centrala ostvarivati prihodi u iznosu od deset do 12 miliona na koncesiju od 30 godina. Također, dodijeljene koncesije nisu mrtvo slovo na papiru, odnosno lokacije koje su određene. Sada idu analize, prostorni planovi, putevi, prilazni putevi itd. Svaka od ovih centrala su kao kućice, građani trebaju znati da mi dajemo koncesije do 5 mW to je jedna kućica, recimo jedna centrala je planirana 200 mW, znači mi imamo 40 kućica na različitim terenima i lokacijama u jednom području za koje će se dobivati prvo saglasnosti oko krčenja, pretvorbe zemljišta, urbanističke dozvole i građevinske dozvole, znači lokalne zajednice će odrediti je li to na putu spasa, pored puta spasa ili na neko drugoj lokacijii. Bez njihove saglasnosti, urbanističke i građevinske dozvole, centrale se ne mogu graditi", pojasnio je Ćulov.
Kada je riječ o implementaciji projekata, prema riječima Zorana Vujinovića, direktora TLG-a postoji metodologija u razvoju ovih projekata, a prema planu prvi projekat trebao bi se implementirati za dvije godine. Radi se o solarnom parku od 200 MW a što se tiče vjetroparka, njegova realizacija zahtjeva velika istraživanja i analize.
"Danas smo odradili veliki posao i ušli smo, ono što mi kažemo, na teren da možemo igrati. Zahvalit ću se svim učesnicima ovog procesa koji su prepoznali vrijednost zelene agende, zelene tranzicije, zelene energije koja je sad prilika za razvoj. Ovo je projekat koji će dati velike socio- ekonomske doprinose razvoju ovog kraja. Ono što će sad uslijediti jesu preliminarne analize i konsultacije sa Ministarstvom prostornog uređenja, s obzirom da će se svi prostori koji se nalaze na ovim lokalitetima, a koji su zaštićeni po bilo kojem osnovu, biti isključeni od bilo kakvog uticaja, to ostaju zaštićena područja to već nadležni organi rade, oni odobravaju sve što mi trebamo uraditi. Zatim slijede aktivnosti pretvorbe zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko kao i ostali postupci u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i građenju", kaže Vujinović.