Cijene nafte ponovo rastu, no na pomolu je stabilizacija: Sve je u rukama centralnih banaka
Na londonskom tržištu, cijena barela je prošlog tjedna skočila za 3,6 posto, dosegnuvši 93,93 dolara, što je najviša cijena od novembra prošle godine. Na američkom tržištu, cijena barela je također porasla za 3,7 posto, dostigavši 90,77 dolara, što je također najviša cijena u 10 mjeseci.
Rast cijena tokom tri sedmice zaredom rezultat je odluke Rusije i Saudijske Arabije da smanje proizvodnju. Ovi vodeći izvoznici planiraju smanjiti isporuke za ukupno 1,3 miliona barela dnevno do kraja ove godine.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici već su ranije produžili rok za smanjenje opskrbe do kraja iduće godine. Njihov cilj je održati visoke cijene nafte, budući da je potražnja opala zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Dva scenarija za oporavak tržišta
Cijenama su također pomogli novi makroekonomski pokazatelji iz Kine, koja je najveći svjetski uvoznik nafte.
U augustu su industrijska proizvodnja i maloprodajni promet porasli iznad očekivanja, što je potaklo optimizam u vezi s bržim oporavkom druge najveće svjetske ekonomije i, prema tome, veće potražnje za naftom.
Špekulira se da će američka centralna banka prestati povećavati kamatne stope, što bi moglo spriječiti recesiju u američkoj ekonomiji. Također, postoji mogućnost da je Evropska centralna banka dovršila svoj ciklus podizanja kamatnih stopa.
To sugerira da bi se nakon dugotrajnog usporavanja, rast američkog i europskog gospodarstva mogao stabilizirati, što bi posljedično dovelo do stabilizacije potražnje za naftom.
