Da li će rat na Bliskom istoku izazvati ekonomske posljedice u našem regionu i svijetu
Gubitak ljudskih života, neizvjesna budućnost, geopolitička pozicija zemlje, njen utjecaj i lobi na vanjskopolitička dešavanja, često su vezani za ekonomske tokove na globalnom tržištu.
Činjenično je da su ekonomske posljedice konflikta lokalizovane, ali ekonomisti su i u prošlosti upozoravali da dugoročni sukob ima i može imati globalni utjecaj, pogotovo na cijene nafte i naftnih derivata. Rat na području Izraela i Palestine često je znao dovesti do sankcija te blokada najvećih proizvođača koji su znali cijene barela gurnuti u neslućene visine.
Ekonomski analitičar Igor Gavran govoreći za Klix.ba o mogućim posljedicama posljednjih sukoba u Pojasu Gaze navodi da će sve zavisiti od trajanja i eventualnog širenja sukoba.
"Cijene nafte i zlata su već bile privremeno povećane kao trenutna reakcija, a bilo je i nekih poremećaja na berzama, ali sve se to sada uglavnom stabiliziralo i dalje kretanje će zavisiti od ranije navedenih faktora. Najveću ekonomsku štetu naravno trpi Palestina, prije svega područje Gaze, ali obzirom na cjelokupnu tragediju i gubitak života sada im je ekonomija najmanja briga", poručio je Gavran.
Dodaje da ako uskoro dođe do prekida sukoba ili barem sve ostane ograničeno na područje Gaze i okoline, direktni efekti na svjetsku ekonomiju biće minimalni.
"Ali ako dođe do proširenja na druge zemlje ili reakcije nekih drugih globalno značajnijih ekonomija u znak podrške Palestini (npr. drastično ograničenje proizvodnje nafte koje bi mogli poduzeti proizvođači poput Saudijske Arabije, UAE, Katara i drugih, radi povećanja cijene kao pritiska na Zapad da zaustavi Izraelske napade je teorijski moguće iako za to nema nikakvog najava i ne očekuje se), onda bi svakako to uživalo i na ostatak svijeta", mišljenja je.
Na kraju poručuje da su trenutni ekonomski efekti na ostatak svijeta minimalni, ali ako dođe do dugotrajnijeg rata i pogotovo širenja sukoba, mogući su mnogo veće i šire ekonomske posljedice.
"Nemoguće ih je tačno predvidjeti jer sve zavisi od toga koliko bi trajalo i koliko se proširilo", poručio je.
Ovaj sukob definitivno nije trebao građanima Izraela jer znamo da je država posljednih mjeseci doživjela promjenu vlasti, a umjesto dotadašnje koalicije desnog centra, na vlast se ponovno vratio Benjamin Netanyahu, lider Likuda, najveće partije u ovoj bliskoistočnoj državi.
Novi sukobi sa Hamasom jedino odgovaraju Netanyahuu i njegovim pristalicama jer će mu dati vremena da potpuno skrene fokus sa reforme pravosuđa kakvu najavljuje, zbog koje se mjesecima protestuje u ovoj zemlji, zbog čega će, kako najavljuju analitičari, on rizikovati sa ekonomijom vlastite zemlje samo da bi dobio ponovno povjerenje građana, zarad novih vojnih ciljeva i kopnene ofanzive na Pojas Gaze koja se uskoro očekuje.
