Bilo je to neposredno na razmeđu milenija. Tada je britanski poslovni list Economist došao do poražavajuće presude njemačkoj ekonomiji. Njemačka je "The sick man off the Euro" - evropski pacijent.
Tada je to djelovalo kao poziv za buđenje njemačke politike koja je, još opijena ekonomski jakim godinama nakon ponovnog ujedinjenja, odbijala da preduzme bilo kakve reforme. Ovo je konačno nadoknadila vlada tadašnjeg kancelara Gerharda Schrodera (SDP), na primjer reformom tržišta rada koja je postala poznata kao Harc IV.
Do promjene nabolje zvanično je došlo 14 godina kasnije. Grupa ekonomista iz Berlina i Londona tada je napisala esej o stanju njemačke privrede pod naslovom "From sick man of Europe to an economic superstar (Od evropskog pacijenta do ekonomske superzvijezde)".
Mračna situacija, sumorni izgledi
No, fraza "evropski pacijent" ponovo je tu. Njemačka ekonomija nikako da stane na noge. Ekonomska proizvodnja smanjivala se dva uzastopna kvartala, što ekonomisti nazivaju tehničkom recesijom. BDP je u proteklom kvartalu stagnirao na nivo iz prethodnog kvartala. Zato što su svi važni indikatori okrenuti nadolje.
Prije svega, važan indeks poslovne klime minhenskog Ifo instituta, koji je u julu pao treći mjesec zaredom, a 9.000 anketiranih menadžera je lošije ocijenilo trenutno stanje svojih kompanija i izglede za narednih šest mjeseci. "Situacija u njemačkoj ekonomiji postaje sve mračnija", to je zaključak šefa Ifoa Clemensa Fuesta.
Istraživači Ifoa nisu jedini koji su sigurni da će BDP vjerovatno ponovo biti niži u tekućem kvartalu. Stvar je jasna i za glavnog ekonomistu Commerzbanka Jorga Kramera.
"Nažalost, nema poboljšanja na vidiku. Globalni rast kamatnih stopa uzima svoj danak", rekao je Kramer agenciji Reuters.
Kramerov kolega Alexander Kruger iz banke Hauck Aufhauser Lampe Privatbank vidi na sličan način.
"Problem je u tome što je ekonomska proizvodnja još uvijek na nivou koji je imala prije koronavirusa. Druge zemlje su znatno iznad, uključujući i članice euro zone", izjavio je Kruger.
Industrija kao problem
I ne samo u euro zoni, već i u poređenju s drugim industrijaliziranim državama, Njemačka stoji loše. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u ovoj godini će biti jedina od velikih država s privrednim padom. Najviše brige izaziva njemačka industrija. Ona već duže vrijeme pati zbog slabosti globalne ekonomije.
Uzdržanost stranih kupaca posebno je primjetna u sektorima koji su u velikoj mjeri zavisni od izvoza, kao što su mašinstvo i automobilska industrija. Važno kinesko tržište se ne oporavlja nakon pandemije koronavirusa dinamikom kojoj se nadalo, jer Kinezi radije štede novac.
Kompanije u proizvodnom sektoru i dalje se spašavaju velikim zaostatkom narudžbi koje su se nakupile nakon pandemije i ogromnim problemima u lancu snabdijevanja.
Čitav niz uzroka
Privredni pad ima mnogo uzroka. Jedan od njih je monetarna politika centralnih banaka. Monetarni čuvari žele da obuzdaju inflaciju značajnim rastom kamatnih stopa. Ovo čini kredite skupljim, kako za kompanije, tako i za potrošače. To usporava građevinsku industriju, što je također važno za Njemačku, a usporava i spremnost kompanija da investiraju.
I druge zemlje u euro zoni, kao što su Francuska i Španija, također moraju da se nose s tim i to čine zaista bolje.
"Svi naši evropski susjedi imaju veću ekonomsku dinamiku", tvrdi Moritz Schularick, novi predsjednik kilskog Instituta za svjetsku privredu (ifW).
Tako da su više strukturni problemi ti koji usporavaju Njemačku. Nekada uspješan poslovni model (uvoz jeftine, posebno ruske energije i jeftinih poluproizvoda, njihovo poboljšavanje i izvoz kao visokokvalitetne robe) više ne funkcionira. Višestruke krize posljednjih godina (koronavirus, problemi u lancu snabdijevanja, ruski rat u Ukrajini i njegove posljedice) nemilosrdno su razotkrivale slabosti Njemačke kao poslovne lokacije.
Potrebna su smjela rješenja
Trenutna studija Njemačke centralne banke (DZ Bank) vidi njemačke srednje kompanije, koje se obično nazivaju kičma njemačke privrede, kao posebno ugrožene.
Autori primjećuju pravi koktel nedostataka: osim cijene energenata, pominje se i latentni nedostatak kvalifikovanih radnika, ali i pretjerana birokratija, visoki porezi i loša infrastruktura, uključujući i slabu digitalizaciju. Osim toga, tu je i starenje stanovništva. Predsjednik IfW-a Schularick skicirao je mogući izlaz u tekstu na internetskoj stranici svog instituta.
"Ako Njemačka ne želi da ponovo postane evropski pacijent, mora se hrabro okrenuti rastućim sektorima sutrašnjice umjesto da investira milijarde, čuvajući jučerašnje energetski intenzivne grane industrije", konstatirao je.
Prema Schularicku, ovo također uključuje brzo eliminiranje deficita i propuštenih prilika u protekloj deceniji, piše Deutsche Welle (DW).
Delić tvrdi: Novalićeva vlada je pripremala teren za koncesiju Međunarodnog aerodroma u Sarajevu
