Tri scenarija za buduću vlast u Njemačkoj: S AfD-om ne želi niko, već se zna ime sljedećeg kancelara

Prema predizbornim anketama, najbolju poziciju imat će CDU-CSU, odnosno takozvana "Unija." Riječ je o konzervativnoj stranci koja je prije četiri godine "zaobiđena" te nije činila vlast po prvi put od 2005. godine.

Njihov lider je Friedrich Merz, koji će skoro pa sigurno biti novi kancelar kada se formira vlast nakon ovih izbora. Merzova "Unija" po predizbornim anketama ima podršku 30 posto građana Njemačke, što bi trebalo biti dovoljno da oni budu predvodnici nove vlasti.

Međutim, druga stranka po snazi je AfD, koja predstavlja radikalnu desnicu. Prateći princip "Brandmauer", odnosno "branu" protiv ekstremne desnice, sve stranke koje bi mogle imati zastupnike u Bundestagu odbacile su bilo kakvu mogućnost saradnje s njima, bez obzira na podršku od 20 posto među stanovnicima Njemačke.

Samim tim, ostala su tri moguća scenarija koja bi se mogla obistiniti kada se završi izborni proces u najvećoj evropskoj zemlji, koje je u analizi iznio Politico.

Povratak u eru Angele Merkel - "Große Koalition"

U slučaju da manje stranke (FDP i BSW) ne dobiju povjerenje dovoljnog broja glasača, najizglednija je saradnja SPD-a i CDU-a, što bi bio povratak na eru bivše kancelarke Angele Merkel.

Istini za volju, Merz je dosta konzervativniji, te je CDU pod njegovim vodstvom "skrenuo" prema političkoj desnici po pitanju migracija, što bi moglo značajno utjecati na pregovore sa socijal-demokratama iz stranke dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza.

On je već najavio da neće učestvovati u budućoj vlasti s CDU-om, ali iza njega se već formirao tim nešto "pragmatičnijih" političara, poput dosadašnjeg ministra odbrane Borisa Pistoriusa ili jednog od lidera SPD-a Lars Klingbeil, koji su otvoreni za koaliciju s konzervativcima.

Ova koalicija bi tako peti put dobila mandat da vodi državu, a najuspješniji periodi Njemačke historije upravo se vežu uz njihovu saradnju. Ipak, ostaje pitanje koliko će ona biti drugačija pod Merzom, nego što je to bio slučaj pod Merkel.

Zaobilaženje SPD-a - Koalicija "Kiwi"

U slučaju da FDP i BSW ne osvoje mandate, a nadprosječan rezultat ostvare Zeleni, moguća je koalicija koja bi iz vlasti izbacila Scholzov SPD.

Naime, CDU i Zeleni imaju brojne slične stavove, a možda najvažniji među njima je stav o vanjskoj politici.

Merzu su se u kritikama Scholzu, posebno po pitanju podrške Ukrajini, često pridruživali čelnici Zelenih, koji su kancelaru zamjerali i po pitanjima izdvajanja novca za odbranu.

Ipak, pitanja takozvane "Zelene agende", gdje je Merz također značajno promijenio kurs stranke u odnosu na period kada je Merkel bila na čelu, može biti kamen spoticanja za ove dvije stranke.

Isto tako, stabilnost koalicije bila bi pod znakom pitanja, jer je teško očekivati da bi Zeleni mogli imati više zastupnika u Bundestagu od SPD-a, što bi smanjilo manevarski prostor za potencijalnu koaliciju.

Vlast tri stranke kao izgledna opcija

U slučaju da, kako se to očekuje, neka mjesta ipak odu BSW-u i FDP-u, najizglednija opcija, mada jedna koju ne žele u CDU-u, jeste koalicija tri stranke.

U toj vlasti bi, pored CDU-a, učestvovali Zeleni i SPD, što bi bio svojevrsni "recept za nestabilnost."

Dok su Zeleni i SPD dobro surađivali kada je Scholz vodio vladu, djelomično jer su socijal-demokrate ideološki dosta bliže ovoj stranci nego liberalima iz FDP-a, odnosi bi bili potpuno drugačiji kada bi CDU, odnosno konkretno Merz, u svojim rukama imao "lidersku palicu."

Naravno, činjenica da će 20 posto glasova otići stranci koja neće biti dio vlasti značajno smanjuje prostor za uspjeh pregovora, Merz će, kao lider stranke koja bi po svim indicijama biti pobjednik, imati težak zadatak vođenja pregovora i izbora nove vlade, znajući da je prethodna završila poprilično neslavno.