Njemačka vojska je u velikim problemima u trenutku kada je Evropa treba najviše
"Situacija je ozbiljna. Još uvijek nismo tamo gdje bismo trebali biti i ima još mnogo toga za učiniti kako bismo poboljšali uvjete za Bundeswehr", rekla je u utorak Eva Högl, parlamentarna komesarka za oružane snage.
Možda je najveći problem Bundeswehra njegova nesposobnost da raste usprkos naporima za regrutaciju koji trebaju povećati snage na 203.000 vojnika do 2031. godine. Umjesto toga, Bundeswehr sve više zaostaje, smanjujući se za 340 vojnika na 181.174 na kraju 2024. godine. Snage također postaju starije zbog nedostatka mladih regruta s prosječnom starošću od 34 godine.
"Moramo hitno zaustaviti i preokrenuti ovaj trend", upozorila je Högl, nazivajući atrofiju Bundeswehra ozbiljnim rizikom za njemačke odbrambene sposobnosti.
Uprkos posebnom fondu od 100 milijardi eura koji su njemački kancelar Olaf Scholz i njegova vlada progurali nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, Bundeswehr još uvijek nema alate za vođenje modernog rata, prema izvještaju, sa zastarjelom opremom i nedostatkom municije koji ometaju njegovu borbenu sposobnost.
Snage trebaju ažurirana borbena vozila pješaštva, mornaričke borbene brodove, proturaketnu odbranu i više borbenih bespilotnih letjelica, među ostalim sistemima naoružanja, navodi se u izvještaju
"Bundeswehr još uvijek ima premalo svega", rekla je Högl.
Nedostatak spremnosti njemačke vojske dolazi u trenutku kada je predanost Sjedinjenih Američkih Država NATO-u neizvjesnija nego u bilo kojem trenutku u historiji saveza. Američki predsjednik Donald Trump više je puta dovodio u pitanje spremnost Amerike da stane u odbranu Evrope osim ako Evropa ne potroši mnogo više na vlastite oružane snage i već je zaustavio američku vojnu pomoć Ukrajini i prekinuo razmjenu obavještajnih podataka s tom zemljom.
Ti su potezi potaknuli konzervativnog budućeg kancelara, Friedricha Merza, da krene u učinkovito izuzeće potrošnje za odbranu od ograničenja njemačke dužničke kočnice, što je radikalno odstupanje od prethodne fiskalne štednje koja je trebala opskrbiti Bundeswehr potrebnim finansiranjem dugoročno. Merzov plan potrošnje, međutim, prvo mora proći kroz parlament uz potporu Zelenih, koja nikako nije zagarantovana.
Njemačka vojna slabost posljedica je hroničnog nedovoljnog ulaganja. Njemačka je 2024. postigla NATO-ov cilj od 2 posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, prvi put od 1991., prema podacima Svjetske banke.
Manjak njemačkih trupa i nedostatak opreme također predstavljaju izazove kada je riječ o ulozi zemlje u jačanju istočnog krila NATO-a, uključujući planirano raspoređivanje brigade od 4800 vojnika u Litvaniji. Högl je to nazvala "velikim naporom" koji rasteže ionako slabe vojne resurse Njemačke.
Vojna infrastruktura još je jedan očigledan problem. Njemačke kasarne su u lošem stanju, s 67 milijardi eura zaostatka u održavanju i nadogradnji. Ulaganja u nadogradnju vojnih baza porasla su s 1,25 milijardi eura 2023. godine na 1,6 milijardi eura 2024., ali taj tempo rasta nije dovoljan da preokrene desetljeća štednje.
U isto vrijeme, rizik od napada na baze Bundeswehra raste jer objekti postaju sve ranjiviji na prelijetanje dronova i sabotažu. Högl je pozvao na bolju odbranu perimetra i snažnije mjere protiv dronova.
