Da li jednako oporezivati hranu i luksuz: Prednosti i mane PDV-a od 17 posto
Opća stopa PDV-a u susjednoj Hrvatskoj je na visokom "skandinavskom" nivou i iznosi 25 posto, ali postoje i snižene stope od 13 i 5 posto. Sniženom stopom od 13 posto oporezuju svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, jaja te dječje pelene. Stopa PDV-a od 5 posto primjenjuje se na lijekove, knjige, novine i časopise...
Opća stopa PDV-a i Srbiji iznosi 20 posto, a snižena od 10 posto se primjenjuje na hranu, voće, povrće, lijekove, novine, smještaj u ugostiteljskim objektima, ulaznice, prevoz putnika...
Najvišu stopu PDV-a imaju skandinavske zemlje oko 25 posto, dok je opća stopa smjernicama Evropske unije ograničena na 15 posto. Istovremeno, mnoge države postavljaju preferencijalne ili snižene stope za najvažnije sektore ili kategorije roba.
Austrija primjenjuje PDV od 10 posto na poljoprivredne proizvode, turizam i zabavu, dok u Češkoj PDV za javnu ugostiteljsku djelatnost iznosi 15 posto, dok je opća stopa 21. U Švedskoj se naplaćuje sniženi PDV od 12 posto na usluge prijevoza putnika, u Belgiji je stopa od 12 posto određena za ugljen, a na Islandu je 14 posto za hotelske usluge.
Primjer maksimalnog određivanja poreznih stopa je Francuska. Standardna stopa je 20 posto, a za određene proizvode i usluge koriste se smanjenje stope od 10, 5,5 i 2,1 posto.
I dalje najbolje rješenje
Azra Hadžiahmetović, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, podsjeća da je prije uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) u naš poreski sistem (2006. godine, op.a.) potrošnja oporezivana na drugačiji način – porezom na promet te da je to jedna od najkompleksnijih reformi koje su kod nas urađene.
"PDV je objedinio različite stope poreza na potrošnju, povećao poreski obuhvat... Imajući u vidu suženu strukturu države, broj nivoa vlasti i institucija koje bi mogli kontrolisati njegovu primjenu jedna stopa PDV-a pokazala se kao najbolje rješenje. Institucionalna struktura države sve ovo vrijeme se nije mnogo promijenila te bi eventualno uvođenje diferencirane stope omogućilo različite mogućnosti malverzacija. To ograničenje nas onemogućava uvođenje više stopa te sam mišljenja da je jedna stopa i dalje najbolje rješenje", kazala je za Klix.ba Hadžiahmetović.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić Bosna i Hercegovina za Klix.ba kaže kako Bosna i Hercegovina ima jednu od najnižih stopa PDV-a u odnosu na zemlje EU i regiona. Izuzetak su Luksemburg sa diferenciranom i Kosovo sa jedinstvenom stopom PDV-a, nižom u odnosu na BiH.
"U odnosu na zemlje EU razlike su izuzetne, međutim treba uzeti u obzir da je riječ o diferenciranim stopama PDV-a, tako da je komparacija složenija. Potrebno je navesti da jedinstvena stopa PDV-a, ekonomski posmatrano, predstavlja najbolje moguće, optimalno, rješenje, naročito za zemlju visokog političkog rizika poput Bosne i Hercegovine. Više je razloga za navedeno. Prije svega jer ovakav model PDV-a ne stvara distorziju kod potrošačevog/proizvođačevog izbora, što smanjuje rizike pogrešne alokacije resursa. Pored toga, vođenje sistema je dosta jednostavnije i jeftinije - što svake godine posebno naglašava Uprava za indirektno oporezivanje BiH", smatra on.
Diverzificiranje uvijek iz političkih motiva
Dodaje kako je najveća prednost jedinstvene stope PDV-a je ta što minimizira mogućnosti utaje poreza i uobičajnih malverzacija. Također, onemogućava prostor za lobiranje specijalnih grupa.
"Diferencijacija stope PDV-a je uvijek vođena političkim motivima, pod plaštom opšteg populizma. Osnovni razlog diferencijacije bi se trebao temeljiti na različitoj cjenovnoj elastičnosti određenih proizvoda, kao i pravednijoj redistribucije, međutim u praksi se ista svodi na lobiranje posebnih grupa, kao i najbolje efekte po srednju klasu, a ne siromašne. Također, diferencijacija PDV-a ne znači nužno da će doći do naglog pojeftinijenja proizvoda sa nižom stopom. Ovo posebno vrijedi za Bosnu i Hercegovinu", naglašava Čavalić.
Diferencijacija PDV-a, po njemu, nije rezultat nekih posebnih ekonomskih politika, već je prije u korelaciji sa višegodišnjim demokratskim intervencijama u određenim državama. Izuzetak je Danska.
"Kada je riječ o BiH i Kosovu, jasno je da ovo predstavlja ekspertno rješenje koje je najmanje podložno malverzacijama, utajama, greškama... Slično kao i institucija valutnog odbora. Možda upravo zbog toga i najbolje funkcioniše. Od prve primjene PDV-a pa do danas, pokazalo se da je riječ o jednom od najbolje organizovanih i efikasnijih instrumenata našeg ukupnog fiskalnog sistema. Zbog toga i ne iznenađuje da se najveće rasprave u vezi ovog poreza vode uglavnom na izlaznoj strani tj. oko raspodjele prihoda po osnovu prikupljanja PDV-a", kaže on.
Nova zakonska rješenja u vezi PDV-a se uglavnom bave pitanjima uvođenja novih obveznika sistema, prije svega pružaoca određenih usluga.
"Za privredu BiH, možda najvažnije pitanje u vezi PDV-a se odnosi na samu obavezu plaćanja tj. mogućnost uvođenja plaćanja samo na naplaćene fakture. Uzimajući u obzir fragilnost domaćeg fiskalnog sistema, javnih budžeta, malo je izvjesno da će donosioci odluka poteknuti za ovim rješenjem koje bi značajno unaprijedilo likvidnost privrede", zaključio je Čavalić.
Svako formiranja vlasti na državnom nivou, tako i ovo s mandatarom Zoranom Tegeltijom, povlači i pitanje promjene stope PDV-a. Opozicija je već davno istakla opasnost da stopa PDV-a u našoj zemlji poraste na 19 posto.
