Detalji plana za veliku urbanističku promjenu Sarajeva nabolje: Dijelovi grada će biti neprepoznatljivi
Nacrt urbanističkog plana za period od 2016. do 2036. godine predstavio je pomoćnik direktora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša kantonalnog Zavoda za planiranje razvoja Edin Jenčiragić.
Novi gradski centri
Jenčiragić je ukazao da je jedan od ciljeva da se novim urbanističkim planom otkloni postojeći prostorni disbalans koji podrazumijeva to da se veliki broj građevina institucija, ustanova i kompanija koncentriše od zapada prema istoku (od Ilidže prema Starom Gradu).
Međutim, rast koncentracije stanovništva je obrnut - od istoka prema zapadu. Naime, u području koje gravitira općinama Ilidža i Novi Grad živi 280.000 stanovnika, u području koje gravitira općinama Novo Sarajevo i Centar živi 160.000 stanovnika, dok u području koje gravitira općinama Centar i Stari Grad živi 100.000 stanovnika.
To za posljedicu ima da se veliki broj stanovnika u jutarnjim satima kreće od zapada prema istoku, dok se u popodnevnim satima kreću od istoka prema zapadu, a čime se stvaraju velike saobraćajne gužve.
Jenčiragić je istakao da je predloženim urbanističkim planom predviđeno da se prostorni disbalans riješi stvaranjem novih gradskih centara u kojima će građani moći svakodnevne potrebe zadovoljiti pječačenjem, i to pješačenjem do jedan kilometar, tj. do 15 minuta.
Riječ je o konceptu 15-minutnog grada koji podrazumijeva da je pješačenjem do 15 minuta dostupno sve ono što je potrebno za svakodnevnicu - ustanove, institucije, trgovine, park i drugo. Jenčiragić je također ukazao da će fokus ovakvog razvoja Kantona Sarajevo biti na pješačkim zonama, biciklističkim stazama i javnom prijevozu.
Između ostalog, predviđeno je da novi centri budu na području Rajlovca, za kojeg je projicirano da će imati čak 70.000 stanovnika, te budući gradski park "Sastavci" (područje na sastavu rijeka Bosne, Željeznice i Zujevine). Dakle, riječ je o području koji gravitira prema autoputu, tj. prema Koridoru 5C. Osim toga, predviđeno je da padinski dijelovi grada, koji su se stihijski razvijali, dobiju neophodan sadržaj.
Govoreći o stihijskom razvoju pojedinih dijelova Kantona Sarajevo, Jenčiragić je napomenuo da su oni koji su radili na izradi nacrta urbanističkog plana bili iznenađeni da postoji 10 posto bespravne gradnje. Objašnjavajući razliku između planskog razvoja i stihijskog razvoja, istakao je Dobrinju kao jedan od gradskih centara koji se planski razvijao i Buća Potok kao naselje koje se stihijski razvijalo i koje nema potrebni društveni sadržaj.
Laka željeznica do aerodroma i trolejbus do Dobroševića
Osim uklanjanjem prostornog disbalansa, saobraćajne gužve će se pokušati smanjiti izgradnjom saobraćajnica i javnim prijevozom. Izgradnja saobraćajnica se, između ostalog, odnosi na Prvu transverzalu (od centra Sarajeva do Vogošćanske petlje) Južnu longitudinalu (od Mojmila do centra Sarajeva) i brzu cestu od Butila do Darive.
Ako je suditi po onome što je prezentirano, javni prijevoz bi trebao biti ključan za smanjenje saobraćajnih gužvi. Naime, to podrazumijeva izgradnju tramvajske pruge do Šipa (na trasi Prve transverzale), do Dobrinje i Rajlovca. Napominjemo da je prošle godine započela izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice.
Planirano je i to da se Međunarodni aerodrom Sarajevo poveže s dva oblika javnog prijevoza - tramvajem i lakom željeznicom. Tramvaj, koji bi saobraćao do Dobrinje, bi zapravo skoro saobraćao do aerodroma. S druge strane, kako je objasnio Jenčiragić, trasa lake željeznice bi bila od Energoinvestovog kompleksa na Stupu, nastavljala bi se prema aerodromu i Mojmilu te bi završavala na glavnoj željezničkoj stanici, tj. u centru grada.
Veći dio spomenute trase lake željeznice bi bio ispod zemlje i Jenčiragić je naglasio da bi njena izgradnja mnogo koštala. No, smatra da je njena izgradnja potrebna ako postoji želja da se Kanton Sarajevo zaista razvija.
Nadalje, planirano je uspostavljanje trolejbuskog prijevoza do Dobroševića kao naselja u kojem već živi 20.000 - 25.000 stanovnika, uspostavljanje željezničkog prstena oko Vogošće te izgradnja žičare do Žuča i Huma kao velikog prostora sa zelenom površinom. Objašnjavajući značaj Žuča, Jenčiragić je naveo da je njegova zelena površina jednaka dvije i po površine Central parka u New Yorku.
Trebala bi biti izgrađena i žičara od Hrasnice do Igmana. Izgradnjom ove žičare i izgradnjom tramvajske pruge do Hrasnice, ne bi postojala potreba da se na jednu od sarajevskih planina putuje automobilom ili nekim drugim vozilom.
Ograničavanje izgradnje
Nacrtom urbanističkog plana tretirani su i koeficijent izgrađenosti i utjecaj građevina na zagađenje zraka. Pa je tako Jenčiragić najavio da će izgradnja biti ograničena u smislu da više neće biti moguće da na parceli od 10.000 metara kvadratnih bude napravljena građevina sa 70.000 metara kvadratnih. Dakle, ubuduće bi trebalo biti da koeficijent izgrađenosti bude u skladu s veličinom zemljišta.
Kada je u pitanju utjecaj zgrada na kvalitet zraka, Jenčiragić je napomenuo da zgrade kao takve nisu primarni zagađivač zraka, već da su emisije iz ložišta i saobraćaja najveći zagađivači. Ipak, najavio je da više ne bi trebalo biti zgrada s velikim fasadnim površinama te da će zgrade imati manji volumen.
Naglasio je da je nacrtom urbanističkog plana tretirana cijela sarajevska kotlina, a ne samo područje od Starog Grada do Stupa - kako je to učinjeno studijom o utjecaju zgrada na kvalitet zraka. Dakle, parametri koji se odnose na utjecaj zgrada na kvalitet zraka primjenjivat će se na značajan dio Sarajeva.
Kada je u pitanju gradnja u padinskim dijelovima grada, to bi trebala biti izgradnja kaskadnih, stepenastih zgrada sa do šest spratova.
Nacrtom urbanističke studije je utvrđeno da se problem otpada može riješiti izgradnjom tvornice za preradu otpada koja bi koštala između 150 i 200 miliona KM te da bi svaka općina trebala imati reciklažna dvorišta.
Na čelu tima koji je radio na izradi novog urbanističkog plana bila je arhitektica profesor emeritus Vlasta Jelen Žuljić, a doprinos je dao i ciriški univerzitet ETH.
Ako skupština usvoji nacrt urbanističkog plana, slijedi dvomjesečna javna rasprava o ovom planu. Tokom javne rasprave moguće su izmjene nacrta urbanističkog plana. Nakon javne rasprave, potrebno je da Vlada Kantona Sarajevo utvrdi prijedlog urbanističkog plana kojeg treba usvojiti i kantonalna skupština kako bi stupio na snagu.
