Đonlagić o Agrokoru: Gdje je sastanak predstavnika bh. vlasti s domaćim dobavljačima?
On ističe da je od 15 do 20 hiljada radnika, dobavljača, proizvođača, članova porodica, građana Bosne i Hercegovine, koji su ekonomski naslonjeni na poslovanje u sistemu koncerna Agrokor (Ledo, Zvijezda, Konzum, Sarajevski kiseljak, Velpro, Frikom), već pogođeno domino efektima ekonomskog kraha koncerna Agrokor u Republici Hrvatskoj.
"Tu su mnogi naši proizvođači širom BiH kao što su, ilustracije radi, kompanija Violeta iz Gruda ili kompanija RPC Superfos Balkan iz Gračanice kao jedna od ključnih dobavljača plastične ambalaže za Ledo u Republici Hrvatskoj", kazao je Đonlagić.
Dodao je da ova ekonomska priča može imati pet puta veće negativne ekonomske implikacije, nego što je za sobom ostavila nikada riješena priča sa slovenskim trgovačkim lancem TUŠ.
"Kako sada već imamo slučaj da je zapravo država, odnosno Vlada Republike Hrvatske postala organ upravljanja i rukovođenja u kompaniji Agrokor, sada je čas da i bh. vlasti reaguju na brz, učinkovit i čvrst način. Sada mora uslijediti scenarij prema kojem će država BiH pregovarati s Republikom Hrvatskom. To treba da je način ponašanja bh. strane! Ne smije se desiti zakasnjela reakcija, jer je sada vrijeme ključni faktor kako bi se spriječilo širenje panike na bosanskohercegovačkom tržištu", rekao je Đonlagić.
Kako kaže, vlasti u BiH nikako ne smiju dozvoliti da domaće kompanije i radnici "plate cijenu" spašavanja Agrokora u Republici Hrvatskoj i kompanija u vlasništvu Agrokora koje posluju u Republici Srbiji. Novčana sredstva iz bh. kompanija koja su povezana u sistem poslovanja koncerna Agrokor ne smiju "izaći" iz platnog sistema BiH.
"Reakcija, akcija, plan bh. vlasti već kasne, a najgora je tišina koja onda može dovesti do psihološkog efekta širenja panike na tržištu, što će onda biti teško zaustavljivo. Gdje je sastanak predstavnika bh. vlasti s domaćim dobavljačima? Zašto već nismo jasno i glasno čuli plan interventnih mjera zaštite bh. privrede i naših domaćih kompanija", pita se Đonlagić.
Ističe da prvo što država BiH mora odmah učiniti jeste pozvati sve domaće kompanije da joj prijave tj. potpišu tzv. izjavu o potraživanjima prema koncernu Agrokor.
"Moramo tačno znati, bez gatanja, koliki je novčani dug dobavljačima u BiH? To u ovom trenutku još niko nije objavio, a već je trebao. Nakon toga, bh. vlasti trebaju direktno to dostaviti i pregovarati s Vladom Republike Hrvatske u narednih 7-10 dana. To je ključni period kako bi se spriječio domino efekt negativnih ekonomskih i finansijskih implikacija na našu privredu", rekao je Đonlagić.
On dodaje da su pojedini bh. proizvođači na terenu već smanjili ili obustavili proizvodnju kao i isporuku robe kompanijama u sistemu Agrokora, što će imati direktno za posljedicu moguće otpuštanje naših radnika u narednim danima.
"Na kraju, vrlo moguć ishod ove priče jeste da će bh. dobavljači dobiti ponudu od novih upravljačkih struktura Agrokora da im se zamrznu dospjela potraživanja na odgođeno vrijeme, kako bi se nastavilo poslovanje i plaćanje samo novih faktura. Tu dolazimo do slijedeće uloge bh. vlasti. Ko će garantovati našim kompanijama da će nakon isteka odgođenog roka zaista naplatiti svoja novčana potraživanja i doći do novca? Znamo, da je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama koje nemaju osiguranje potraživanja", kaže Đonlagić.
Ističe da zato bh. vlasti moraju u pregovorima s Vladom Republike Hrvatske obavezno zahtijevati da Hrvatska narodna banka ili neka druga njihova državna institucija izda garanciju prema kojoj će se bh. dobavljačima garantovati isplata njihovih dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja.
"Ovo je ključ svega! Bez ovoga, mnoge naše kompanije će doživjeti ozbiljan finansijski udar na svoje bilanse stanja i uspjeha, što u konačnici može rezultirati otpuštanjem radnika", zaključio je Đonlagić.
