Dobre prakse iz Sjeverne Makedonije primijeniti u bh. pčelarstvu

Da su izazovi u Republici Sjevernoj Makedoniji isti kao oni u Bosni i Hercegovini potvrđuje i razgovor sa predstavnicima njihovog krovnog Saveza pčelarskih udruga.

"Pčelarstvo je privredna grana bez koje razvoj poljoprivrede u ovom trenutku nije moguće zamisliti. Od nje imaju koristi ne samo pčelari, nego što je još važnije voćari, ratari i dugi, budući da je oprašivanje biljka ovisan od pčela. U Makedoniji djeluje oko 7.000 pčelara i oko 250.000 pčelinjih društva. Zbog toga Savez pčelarskih udruga u Makedonije uporno vodi dogovore s Ministarstvom poljoprivrede, kako bi pčelarstvo zauzelo povoljniju poziciju u rangiranju sektora poljoprivrede. Razvoj pčelarstva podrazumijeva i ruralni razvoj, samozapošljavanje mladih koji ostaju na selimu, proizvodnju zdrave organske hrane, zaštitu okoliša i razvoj seoskog turizma", kazao je Mende Trajkovski, predsjednik Saveza pčelarskih udruženja u Sjevernoj Makedoniji.

U Makedoniji ima 32 pčelarska udruženja, pa zajedno sa Savezom i naučnim institucijama se redovito poduzimaju napori kako bi se podigla nivo znanja pčelara, posebno kod uvođenje novih tehnologija i zaštitu od bolesti pčela.

"Ulažu se i napori za povećanje interesa prema pčelama, posebno među mladima, sa ciljem da se unaprijedi organizacija pčelarstva i koriste pčelinji proizvodi kao zdrava hrana. U više od 20 gradova i sela širom zemlje se postižu pozitivni rezultati, raste interes mladih za pčelarstvo, ali i interes za konzumiranje pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani ljudi", dodaje Trajkovski.

Kao rezultat međusobnih razgovora s Ministarstvom subvencije od 10 eura po pčelinjoj obitelji i razne druge mjere uvedene su kroz nacionalni program ruralnog razvoja, ali i kroz IPARD program za subvencioniranu nabavu pčelarske opreme.

"Savez je uspio u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede uspostaviti podsektorsku grupu za med. Ovdje se razgovara o problemima i potrebama za poboljšanjem pčelarstva u Makedoniji. U toku su pregovori o smanjenju poreza na dodanu vrijednost (PDV) na pčelarsku opremu sa 18% na 5%. Uskoro započinje rad na projektu izrade katastra pčela zajedno s Ministarstvom poljoprivrede. Radi se na projektu zaštite geografskog porijekla meda (brendiranje). To su neke teme o kojim želimo dijeliti iskustva i sa pčelarima u Bosni i Hercegovini", zaključuje Trajkovski.