Grad Bihać nastavlja s ulaganjima u sektor poljoprivrede, što je potvrđeno i na sastanku gradonačelnika Elvedina Sedića s predstavnicima lokalnih udruženja pčelara i plasteničara. U okviru ovogodišnjeg budžeta, finansijska podrška za ove djelatnosti dodatno je povećana.

Godišnji prinosi meda u Bosni i Hercegovini iznose dvije hiljade tona, a u ovoj sezoni teško da će biti ostvareni, zbog loših vremenskih prilika koje prate pčele. Zbog toga, ali i inflacije, pojedini proizvođači najavljuju i moguće poskupljenje meda, kako ove godine ne bi poslovali sa gubicima.

Pčelinji fond u Bosni i Hercegovini nalazi se u kritičnom periodu zbog loših vremenskih prilika koje prevladavaju u dosadašnjem dijelu proljeća. To bi moglo utjecati na ovogodišnje prinose meda koji bi u prosjeku mogao koštati 25 KM po kilogramu, u zavisnosti od vrste i kvaliteta.

Nakon tri prilično teške godine pčelari u sezoni na izmaku ostvaruju pozitivne rezultate u prinosima meda, ali i u zaradi. Kvalitet je odličan, a to je potvrđeno senzorskim analizama u laboratoriju Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Grupa mladih pčelara iz Čelića nakon višegodišnjeg uloženog truda ove sezone se nadala prvoj zaradi, ali im je poplava za nekoliko minuta sve uništila. Od 120 košnica samo je jedna ostala u cijelosti, međutim, žalosti to da nijedna pčela nije preživjela.

Nakon dvije teške godine, pčelari u Bosni i Hercegovini se nalaze u prilikama koje im idu na ruku. Ovogodišnju sezonu najavljuju plodonosnom, a cijena meda, u zavisnosti od vrste i kvaliteta, koštat će u prosjeku 20 KM.

Pčelari iz Federacije BiH istakli su da im je potrebna pomoć zajednice kako bi zaštitili i afirmisali domaću proizvodnju.

Iako su očekivanja pčelara za ljetni dio sezone bila velika, ona ipak nisu ispunjena. Tako je, nakon lošeg proljeća, za pčelare i ljeto bilo slabo.

Ovu godinu karakteriše nestašica domaćeg meda na bh. tržištu, jer svi prethodni mjeseci nisu išli na ruku pčelama. Pčelari upozoravaju da je markete preplavio patvoreni, odnosno lažirani med, iznoseći savjete o tome kako prepoznati nekvalitetan proizvod.

Pčelari u Bosni i Hercegovini suočavaju se s krizom već više od tri godine, od kada vlada nestašica meda, te veliki broj njih odustaje od ovog biznisa.