Prosječna cijena bh. meda bi mogla biti 25 KM, pčele u kritičnom periodu zbog lošeg vremena
Loše vremenske prilike, prije svega uzrokovane obilnijim padavinama i neujednačnenim temperaturama zraka, ove godine u velikoj mjeri utječu na cvijetni period i polenske paše. Zbog toga pčelari moraju intervenirati, odnosno prehranjivati pčele kako bi one ostale u kondiciji za naredne paše.
"Preporuka je da svi pčelari svojim pčelama pomogu dodavanjem šećerno-mednog tijesta, odnosno pogačama te laganim dodavanjem mednog, odnosno šećernog sirupa. Na takav način bi pčele nastavile svoj normalan rad, koji predstavlja razvoj legla i svega onoga što proizilazi iz toga", kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.
Nije sve izgubljeno, nade se polažu u glavnu pašu
Zbog relativno povoljnih prilika u zimskom periodu pčele su proljeće dočekale sa manjim potrošnjama hrane te se očekivala dobra paša, kao i prinosi. Međutim, priroda je pokazala svoje oštrije zube.
"Mislim da se nalazimo u veoma kritičnom razdoblju za pčelu. Još uvijek nije izgubljeno sve jer su očekivanja da ćemo imati dobre prilike u najmedonosnijoj paši, odnosno vremenu bagrema koji je već počeo cvjetati na određenim lokalitetima. U ovu akciju pomaganja pčelarima svakako bi se trebale uključiti lokalne zajednice, odnosno ministarstva i struka", ističe Deljo.
Prema trenutno dostupnim podacima, u FBiH je registrovano između četiri i pet hiljada pčelara, uz 220 hiljada košnica, međutim pretpostavke su da je ipak prisutno duplo više njih jer nisu svi prijavljeni u zvaničnoj evidenciji.
Godišnje se u našoj zemlji proizvede okvirno dvije hiljade tona meda, dok se isto toliko i uveze. Posebno je problematičan patvoreni proizvod koji je zastupljen na policama bh. marketa.
"Bh. pčelarstvo je u vrlo složenom stanju, a ono treba imati dušu i budućnost. U njega treba investirati, educirati ljude, boriti se protiv patvorenog meda, donositi zakonske propise i zaštititi domaće proizvode. Mi nažalost još uvijek nemamo strategije razvoja pčelarstva u FBiH, niti registar pčelinjih paša. Bez podrške parlamenata uređenje ove oblasti ide veoma sporo, jer su politike veoma čudne", naglašava Deljo.
Utjecaj globalnih kretanja
Globalne ekonomske prilike utjecale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, a prosječna cijena ovog pčelinjeg proizvoda po tegli ove godine bi u prosjeku mogla iznositi 25 KM.
"Mi se nalazimo na tržištu koje diktira cijenu, to pojedinac ne može učiniti. Mi nemamo preveliku količinu, ali naš med ima kvalitet. Cijena prošlogodišnjeg meda koji se i sada može kupiti u prosjeku iznosi od 17 do 25 KM. Ove godine, u zavisnosti od vrste meda, prosječna cijena bi realno trebala biti 25 KM. S druge strane, mi imamo i specijalne medove koji zaslužuju znatno veću cijenu. Međutim, promjene su moguće jer mi ne znamo kakva će ova godina biti u konačnici", navodi Deljo, istaknuvši da pčelari kao veliku humanisti moraju razmišljati i o socijalnoj karti u BiH prilikom kreiranja cijena meda.
BiH je specifična jer ima zastupljena tri vrste klime, a posebno su interesantni Podrinje i Hercegovina. Naša zemlja se može pohvaliti i raznovrsnim medom, koji slovi za jedan od najkvalitetnijih u Evropi, a najzastupljeniji je bagremov koji je i najizdašniji, nakon čega dolazi livadski, cvijetni, šumski te brdski.
"Naše područje je zanimljivo za istraživanje i kreiranje registra paša. Mi imamo referentne institute za provjeru kvaliteta meda, dobit ćemo i laboratoriju za otkirvanje pesticida usljed trovanja maline. Pčelarstvo je otvorena priča i vrijeme je da mi zajednički radimo i unaprijedimo sve, a u tome nam je spremna pomoći i Evropska unija", nadovezuje se Deljo.
Trenutna društveno-ekonomska situacija u BiH dovela je i do toga da sela postaju pusta, zemljišta su obrasla korovom, a nektara je sve manje, što se negativno odražava na pčelinji fond.
Zbog toga iskusni pčelari navode da se potrebno okrenuti dodatnom zasijavanju medonosnog bilja i šiblja, što predstavlja ozbiljan projekat u koji se moraju uljučiti svi resorni nivoi koji su dosad napravili određene pomake u kontekstu podsticajnih politika. Međutim, to je nedovoljno za adekvatan razvoj pčelarstva u BiH kao jedne od značajnih privrednih grana.
