Domljan: Bosna i Hercegovina propušta sve moguće šanse za oporavak ekonomije
Ovo je u razgovoru o teškom ekonomskom stanju u Mostaru, ali i čitavoj državi, za Klix.ba kazao vodeći ekonomski stručnjak u BiH Vjekoslav Domljan koji je čak i iznio neka od mogućih rješenja na kojima se, kako tvrdi, nažalost još uvijek ozbiljno ne radi.
Mostar koji je izgubio industriju, kako kaže, davno je trebao poduzeti strategiju razvoja uslužnih djelatnosti, a rezultati pokazuju da se nije ozbiljno ni radilo.
Sada šansu za Mostar on vidi u obnovljivim izvorima energije, gdje ima prirodnih prednosti, posebice solarne, i gdje BiH treba da prođe kroz energetsku tranziciju.
"Vezano za obnovljive izvore, može se raditi na ranom voću i povrću, to jeste na razvoju hladnih lanaca vrijednosti. To su neke niše u kojima Mostar može da traži eventualno neke svoje niše i tako da zadržava radnu snagu i povećava dohodak. Naravno ovo nije dovoljno, ali to su ilustracije po kojima Mostar treba da traži svoje mjesto", kaže Domljan i dodaje da se na tome još ništa konkretno ne poduzima.
Ističe da su Mostar i čitava BiH, kao i većina zemalja, nespremno dočekali pandemiju i da je problem u tome što se sada najviše traži od države i od grada, kad oni najmanje mogu da pruže.
"Javni prihodi padaju, tako da postoji velika opasnost od finansijske krize, a da bi se ona riješila, potrebno je već raditi na finansijskim mehanizmima, na iznalaženju dodatnih sredstava iz vanjskih izvora, ne čemu se ne radi. Samo se čeka hoće li MMF ili slična agencija odriješiti kesu, a oni nemaju dovoljno veliku kesu u odnosu na potrebe zemalja u razvoju", pojašnjava Domljan.
Kaže da je vrlo je teška situacija, posebno ako se ima u vidu da su privatna tržišta kapitala zatvorena za BiH.
"BiH nema rejting, a kamoli da specijalno Grad Mostar ima neka razmišljanja, tako da je vrlo teško, vrlo su veliki izazovi, a s druge strane ništa se ne radi da se to predupredi. Tako možemo očekivati samo daljnje pogoršanje situacije i daljnje produbljivanje strukturnih neravnoteža", kaže Domljan izražavajući zabrinutost zbog ekonomskog stanja u zemlji.
Zbog toga su nezadovoljstva turističkih radnika, ugostitelja i poduzetnika u Hercegovini, kako kaže, prema njegovom mišljenju, apsolutno opravdani.
"Turistički sektor je veliki potencijal grada Mostara i to je trebalo dodatno razvijati, međutim, sada je on praktično pred rasulom. Imajući u vidu ovu situaciju i normalno je da ljudi protestuju, jer svaka vlast reaguje na pritisak, tako da je dobro da se okupljaju, da vrše pritisak i da traže, da oni koji troše budžetski novac opravdaju svoje plate čineći nešto za ove i druge skupine koje se još nisu počele okupljati, a sutra hoće, jer će ih život tjerati na to", kaže Domljan.
U cijeloj situaciji korona-zakon je, kaže, nedovoljno dobar.
"Zemlje koje su dobro reagirale, poput Švicarske i Slovenije, su već u trećem mjesecu imale dva paketa kojima su pružale podršku, a drugi paket je specijalno posvećen povećanju likvidnosti. Dakle, ako čovjek krvari zbog nesreće, ne možete mu nakon četiri ili pet mjeseci dati infuziju, prema tome, poduzetnici su u pravu što se bune, jer njima je trebalo odmah davati infuziju", tvrdi Domljan.
Ističe kako se sada u Švicarskoj povlače te mjere, jer se očekuje da su firme stale na noge i da će vratiti ono što je uloženo, što pokazuje da je potrebno reagovati brzo u kriznim situacijama, pa dati odmah, nego znatno više kasnije.
"U BiH zbog politikantstva danas stradaju poduzetnici koji se opravdano bune", ustvrdio je Domljan.
Napominjući da je BiH zakasnila sa strukturnim reformacijama i da se nije provela digitalizacija tvrdi da će sada dopunski zaostati u odnosu na razvijene zemlje.
"Ne samo mi, nego sve zemlje u razvoju koje su se sporije digitalizirale, pa će se jaz između razvijenih i nerazvijenih, među kojima je i BiH, još više povećati", kaže Domljan.
Ističe da je digitalizacija u BiH bila neophodna te napominje da nije ovo prva pandemija u posljednjih desetak godina i da je svima jasno da će uz razvoj biološkog oružja biti i niz drugih problema.
Tvrdi da će biti ovih situacija i ubuduće te da treba razvijati otpornost na krize, a kako se u BiH na tome nije radilo, kako naglašava, zemlju je i dočekalo teško stanje u kojem je.
"Mora se raditi na digitalizaciji, dekarbonizaciji gdje Mostar ima potencijale i obnovljive izvore, te na depotizaciji, dakle da se uvedu finansijske institucije, štedionice, štedno-kreditne zadruge na regionalnom principu. Dakle, morao bi imati neke finansijske instrumente, finansijske mehanizme, na čemu se ne radi. Četvrto je dijasporizacija i korištenje sredstava dijaspore, koja su od iznimno važnog značaja za BiH u cjelini pa tako i za Mostar, to je dakle 4D, na kojima se ne radi, prema tome, kako siješ, tako i žanješ, to nam je situacija. Sad se još ne poduzimaju strukturne reforme, fiskalna reforma, tako da će se jaz još više produbiti i dugoročna stopa rasta, koja je otprilike tri posto, će se oboriti na niže nivoe", pojašnjava Domljan.
Značajan pomak ne vidi ni u otvaranju granica, jer i sada su se otvorile prije vremena tako da su nastali zdravstveni problemi. Ako se i otvore, kako naglašava, upitno je koliko će ljudi iskorištavati te mogućnosti, jer će se plašiti i samo u neophodnim slučajevima to koriste, tako da neće imati neki veći efekat za ekonomiju u BiH.
"Ne samo što ljudi ne putuju, nego i poslovni ljudi neće da komuniciraju na širim razdaljinama, tako da dolazi do skraćivanja lanaca vrijednosti, potencijalno je šansa za BiH i Mostar, ali naravno ako je mogu iskoristiti, da se preorijentiraju, da nešto rade u to pravcu. Ali pošto se ništa ne radi, nećemo ni to iskoristiti", zaključio je Domljan u razgovoru za Klix.ba.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
