Domljan: Trebaju nam dva zakona o visokom obrazovanju, državnim univerzitetima ukinuti školarine
Domljan za Klix.ba kaže kako se u Izvještaju Evropske unije za BiH između ostalog navodi i da je ukupni kvalitet obrazovanja još uvijek slab, da je javna potrošnja u cijeloj zemlji i dalje na visokom nivou od oko 40 posto BDP-a, dok je kvalitet pruženih usluga prilično nizak, posebno u oblasti zdravstva i obrazovanja.
"Da bi podržala dugoročni rast, Bosna i Hercegovina treba posebno unaprijediti kvalitet obrazovanja i obučavanja, a posebno ubrzati modernizaciju nastavnih planova kako bi se bolje uskladili s potrebama domaćeg tržišta rada. Kanton Sarajevo priprema novi zakon o visokom obrazovanju koji bi trebao biti pripremljen do kraja marta i u primjeni od naredne akademske godine, ali za početak bi bilo dobro početi rušiti Berlinski zid, jer je utjecaj političkih stranaka na obrazovanje veći no utjecaj Saveza komunista u 1980-im godinama", smatra on.
Dodaje da treba donijeti Okvirni zakon o visokom obrazovanju i Zakon o državnom univerzitetu Kantona Sarajevo, jer se, kako pojašnjava, u slučaju UNSA radi o budžetskoj organizaciji, odnosno državnom univerzitetu.
"Okvirni zakon bi trebao na jedinstven način riješiti pitanja univerziteta neovisno o njegovom karakteru. Aktuelni zakon tretira univerzitete jednako samo kad se radi o obavezama i odgovornostima, uglavnom jednako kad se radi o pravima, a isključiv je kad se radi o finansiranju", kaže.
Treba li se država miješati u visoko obrazovanje, to je standardno pitanje. Domljan kaže kako je visoko obrazovanje privatno dobro, privatno jer, za razliku npr. od nacionalne odbrane kao tipičnog javnog dobra, postoji konkurencija i mogućnost isključenja.
"Kad se država miješa u djelovanje tržišta obrazovnih usluga, treba ispravljati djelovanje tržišta, a ne sistemski ga suzbijati i to na gori način nego što je to činila 1980-ih godina, barem u pojedinim kantonima. Kad se visoko obrazovanje tretira kao privatno dobro koje pružaju privatni proizvođači, država treba regulirati i transferirati dohodak (npr. za finansiranje studenata slabog imovinskog stanja). No, država BiH, pa tako i Kanton Sarajevo, proizvode privatno dobro. Stoga Zakon o državnom univerzitetu Kantona Sarajevo treba regulirati državnu proizvodnju usluga obrazovanja, kao i finansiranje proizvodnje i potrošnje tih usluga", navodi on.
On kaže i kako aktuelni zakon tvrdi, ali ne i objašnjava kako je to visoko obrazovanje od posebnog značaja i interesa.
"Trebao bi objasniti šta to znači u uvjetima većeg broja univerziteta i djelovanja tržišta. Ako su, recimo, Kantonu potrebni određeni kadrovi, 'poseban značaj i interes' bi mogao značiti subvencioniranje proizvodnje (programa) ili potrošnje (polaznika programa). Dalje bi država trebala objasniti radi li se o subvencioniranju proizvodnje ili potrošnje, te posebno da li se ekskluzivno subvencionira proizvodnja usluga visokog obrazovanja državnog univerziteta", dodaje on.
Poseban značaj i interes kantona bi se trebao ogledati u poboljšanju ljudskog kapitala per capita, nastavlja on, a jedan primjer toga bi bio sticanje studijskih bodova u saradnji s renomiranim evropskim univerzitetima, kroz pružanje dvojne diplome i slično.
Na kraju je ključno pitanje finansiranje univerziteta, a Domljan smatra da, ako se država odluči da intervenira na tržištu, može primjerice subvencionirati proizvodnju, tj. davati novac proizvođaču usluge. No, ne mora nužno subvencionirati proizvođača, nego može i potrošača, tj. može novac dati studentu, a ne univerzitetu.
"Važno je imati u vidu da koristi visokog obrazovanja uglavnom pritiču pojedincu, a ne društvu. Stoga opredjeljenje treba biti da uslugu plaća korisnik usluge, a ne porezni obveznik. Što bi porezni obveznik plaćao uslugu od koje koristi ima pojedinac. Kanton Sarajevo je odlučio da sredstava poreznih obveznika predominantno dodjeljuje državnom proizvođaču usluge i da neku mrvicu da studentima. No, u perspektivi subvencioniranje proizvodnje usluga treba svoditi na subvencioniranje programa (javnih i privatnih univerziteta), koji imaju visoke pozitivne eksterne efekte, i na finansiranje studenta upisanih na te programe, jer u tom slučaju koristi obrazovanja pritiču uglavnom društvu", kaže on.
Otvoreno je i pitanje školarina studenata, a Domljan smatra da zakonom treba naglasiti da državni univerzitet nema pravo naplaćivati školarinu i paraškolarinu, jer se finansira iz budžeta.
"Dopuštanje državnom univerzitetu da naplaćuje školarinu i paraškolarinu je podrivanje tržišta i nelojalna konkurencija privatnim, nesubvencioniranim univerzitetima. U tom slučaju državni univerzitet može ponuditi nižu cijenu od tržišne, jer mu to omogućava dodijeljena subvencija", zaključio je on.
Izraelska vojska kaže da je ubila komandanta Hamasa koji je predvodio napad 7. oktobra
