Država se ne može stabilizovati bez jake poljoprivrede, ulaganja trebaju biti veća
Predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Ahmed Džubur istakao je da su na današnjoj sjednici koja još traje, usvojene određene inicijative koje se odnose upravo na spas poljoprivrede i prehrambene industrije dok traje pandemija. Dodao je da će se od naredne sedmice na svakih sedam do deset dana održavati tematske sjednice na kojima će se razgovarati o tome.
"Naredne sedmice počinjemo s onim sektorima koji su u najdelikatnijoj poziciji, a riječ je o proizvodnji mesa i mlijeka gdje ćemo okupiti značajan broj osoba, velikih proizvođača, predstavnika ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i uglednih profesora gdje ćemo analizirati situaciju i predložiti donošenje mjera koje će omogućiti da se ovo stanje koje prijeti da pojedine sektore poljoprivrede i prehrambene industrije dovede u nezavidnu situaciju", kazao je Džubur.
Džubur je naglasio da se na jednoj strani nalazi preko 15.000 domaćinstava koja su počela da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, ali je kako kaže, riječ o malim proizvođačima koji će konzumirati fond od nekih 10 miliona KM.
"Međutim, ta sredstva su na drugoj strani uzeta ruralnom razvoju, kapitalnim investicijama, odnosno, komercijalnim proizvođačima. Tako da će se morati pronaći način da se fond za poljoprivredu značajno poveća i u svjetlu jučerašnje odluke Vijeća Evropske unije da se BiH na raspolaganje stavi iznos od nekih 250 miliona eura gdje sam siguran da će za spas ekonomije, značajan dio tih sredstava ići za razvoj poljoprivrede", dodao je.
Spomenuto je i to da se hitno s nivoa ministarstva omogući isplata od nešto više od dva miliona KM za projekte iz 2012. godine poljoprivrednim subjektima.
"Na osnovu nalaza Federalne inspekcije i odluke o prihvatanju tih projekata još se ta sredstva nisu isplatila i danas smo od ministra dobili riječ da će to biti u relativno kratkom roku. Također inicijativa da se hitno radi na tome da se enormno veliki viškovi u mesnoj industriji ne samo u animalnoj proizvodnji uz pomoć Vijeća ministara apsorbuju kroz institut robnih rezervi koji je do sada poprilično loše radio. Ti viškovi su nastali zbog nepostojanja sezone turizma i rada ugostiteljskih i drugih objekata", poručio je Džubur.
Kako je kazao, odnos svih aktuelnih vlada prema poljoprivredi od rata pa sve do sada je bio katastrofalan i to je značilo da je BiH bila država u regiji koja je najmanje sredstava izdvajala za poljoprivredu, a koja je manja i od minimuma od tri posto BDP-a.
"Ne samo da je došlo vrijeme već je aktuelna vlada obećala da će u narednoj godini ovaj iznos od 87 miliona KM drastični povećati imali smo najave od nekih ozbiljnih političkih subjekata da će ulaganja u poljoprivredu biti desetostruko veća. Ne mora biti u narednoj godini 870 miliona KM neka bude taj maksimum od šest posto koji će omogućiti da sa nekih 200 miliona maraka poticaja poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji poljoprivreda može biti u dramatično drugačijoj situaciji jer nema države koja nije stabilizovana bez jake poljoprivrede", istakao je.
Sanela Karić, potpredsjednica Odbora naglasila je da je u trenutnoj situaciji bitno uraditi analize i posebno se posvetiti mjerama ruralnog razvoja, odnosno, prerađivačkim kapacitetima. Kako je dodala, ukoliko se desi da se ostvari 50 posto više proizvodnje poljoprivrednih osjetljivih proizvoda onda je veoma bitno definisati daljnje postupke.
"Na koji način možemo reagovati da napravimo prerađivačku proizvodnju i to pretvorimo u prehrambene proizvode koji imaju mnogo veći vijek trajanja. Osim problema u mesnoj imamo i u mliječnoj industriji i drugim industrijama i zaista je bitno provjeriti kako neke od njih možemo preusmjeriti na proizvodnju nekih repromaterijala koje u BiH nema i jako je važno uključiti ljude s terena koji imaju sve informacije. Bitne su također i kontrole izvoza i uvoza i da konačno u BiH na trpezama i supermarketima imamo što više domaćih proizvoda koji su kvalitetni i da konačno ovaj sektor dobije zasluženu podršku", kazala je Klarić.
Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH je posebno naglasio da poljoprivreda za vrijeme pandemije nije imala zabranu rada. Kako kaže, poljoprivrednici su proizvodili, međuim, sada su došli u fazu da ne mogu proizvode plasirati na tržište.
"Direktno smo vezani za ugostiteljske objekte, turizam i zahtjevi za našom proizvodnjom su se enormno smanjili. Nadamo se da će se kroz tematske sjednice od naredne sedmice naći rješenja u tom smislu", dodao je.
Pojasnio je kako su se sada pojavili korona-poljoprivrednici, odnosno, ljudi koji su zbog otkaza bili prinuđeni vratiti se na selo.
"Ulaganja u poljoprivredu se moraju drastično promijeniti i mislim da će nadležni konačno sada shvatiti da bez vlastite hrane se ne možemo boriti protiv pandemije i drugih nedaća. BiH proizvodi samo osam posto konzumne hrane za svoje potrebe. To pod hitno moramo promijeniti", zaključio je Pavlović.
