Džindić: Izraelci za Aluminij traže besplatnu struju na pet godina, stečaj najbolje rješenje

''Stipo Buljan ispred ministarstva energetike, rudarstva i industrije sutra će predstavljati Vladu Federacije'', kazao je.

Ističe kako je Vlada u međuvremenu dobila ugovor o zakupu, a prije toga je Nadzorni odbor Aluminija usvojio i dao saglasnost o zakupu s tim što je napravio proceduralnu grešku, umjesto da Aluminij Industry kako smo ugovor dobili, oni su dali sagasnost na ugovor između Aluminija doo. Mostar i Abraham grupacije, što nije isto.

Ponuda Abrahams grupe

Vlada odbila Izraelace za Aluminij: Trebalo bi 450 do 1.000 godina da vrate dug

''Postoji niz tehničkih grešaka o Ugovoru u zakupu i mi smo našem punomoćnika uputili na Skupštini da glas protiv ugovora o zakupu, ali da on navede desetak tačaka, šta je neprihvatljivo i da se u roku od 30 dana zaduži Uprava i svi sudionici u procesu odlučivanja da se greška koriguje i da se vrati na Vladu Federacije, da Vlada kao takvog prihvati. Ovo je neprihvatljivo, naveo sam samo grešku u imenu, a u Ugovoru o određenim člancima se spominju određeni aneksi, a na kraju ugovora piše aneks, pa na engleskom da će biti dodani, ne može bit će dodani, ili ga ima ili ga nema'' , pojasno je ministar.

Ističe kako neke stvari nadilaze nadležnost Federacije.

''Mi smo pokušali da objasnimo kroz ovu informaciju da ne možemo mi utjecati ili davati instrukcije državnom nivou za određenu korekciju određenih zakona, to može ići u smislu neke inicijative i da zajedno da državnim ministarstvima učestvuje u kreiranju nekih novih zakona , koji će pomoći da privredno društvo Aluminij nastavi s radom. U svakom slučaju mi smo kroz ove informacije i kroz ovaj dogovor pokušali da kažemo da smo mi za, da se zaštiti kapital i buduća radna mjesta'', pojasnio je ministar.

Prema ovom ugovoru, kao tvrdi to se neće desiti.

''Nama je cilj da partner koji dolazi garantuje kroz svoj budući angažman da će zadržati radna mjesta i da to potkrijepi određenim garancijama, a ne da potpisnik ugovora bude privredno društvo koje nije registrovano ni u poreznoj upravi niti ima otvoren račun u banci'', naglasio je.

Ističe kako je neozbiljno pričati o bilo kakvom daljnjem angažmanu, jer je potrebno vrati se korak nazad, napraviti korekcije i uskladiti sa zakonima.

''Svi ministri su podržali informaciju nakon što je objašnjeno o čemu se radi i ovdje niko nije protiv da se Aluminij spasi i aktivira postepena proizvodnja. Ovdje se ne može govoriti o automatskom pokretanju i da se zaposli odmah 900 ljudi'', pojašnjava ministar Džindić.

No, također navodi kako postoje faze za to, kao i proceduralne greške je treba ispraviti.

''Dakle Nadzorni odbor je dao saglasnost za jednu kompaniju, a nama se dostavlja ugovor o zakupu na potpuno drugi kompaniju koja po ovim informacijama nije ni registrovana. Ne možemo na tako nešto dati Ugovor o zakupu i ima dosta tehničkih problema, koje treba doraditi, pojasnio je ministar Džindić.

Vlada Federacije BiH ima vlasništvo 44 posto, a mali dioničari 44 posto, te Republika Hrvatska 12 posto, što znači da se oni Vladu Federacije mogu preglasati i pristati na ugovor.

''Ako pristanu onda su donijeli odluku za kompletno društvo i mi ćemo biti preglasani, što nije prvi put. Ja sam iz medija saznao ko je novi direktor, nisam ga ni upoznao ni sudjelovao u procesu odlučivanja, kao što nisam ni u prethodnom mandatu direktora učestvovao To pokazuje još jednom da Vlad Federacije sa ovih 44 posto ne može apsolutno upravljati Aluminijem, nego pokušava da u skladu s nadležnostima i u skladu s vlasništvom učestvuje i participira i određenim odlukama a da one budu u skladu sa zakonom'', naglasio je.

Podsjetio je kako je nakon zaustavljanja proizvodnje rekao moguće opcije za spas Aluminija.

''Mislim da opcija stečaja po meni nije loša opcija, obzirom da je vrlo teško pokrenuti neko privredno društvo koje ima preko 400 miliona obaveza. Možda je jedna od najispravnijih varijanti da se Aluminij pošalje u stečaj, a onda da se u fazi stečaja formira firma u stečaju koja će pokušati raditi i ostvarivati profit, jer firma bez profita ne može uspjeti, nema veze i da prođe kroz stečajnu fazu. Model koji je jedini ostvariv i prihvatljiv s ekonomskoga stajališta jeste da privredno društvo radi i ostvaruje određen profit', zaključio je ministar Džindić.