Edhem Bičakčić: BiH svoju šansu može naći u obnovljivim izvorima energije
BH K CIGRÉ osnovana je 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, bez struje, pod granatama, a već sljedeće godine primljena je kao punopravna članica u parisku CIGRÉ organizaciju. Jedan od osnivača bio je upravo Bičakčić, koji je u opkoljenom gradu pronašao motivaciju da se bavi problemima energetike.
"Mi smo osnovali ovaj komitet na lijepoj tradiciji jugoslovenskog komiteta CIGRÉ. Mnogi naši članovi tada su bili već istaknuti unutar jugoslovenske CIGRÉ i znali smo šta CIGRÉ znači za jednu državu", kaže Bičakčić.
BH K CIGRÉ je organizacija koja se na domaćem i međunarodnom planu bavi stručnim i naučnim problemima iz područja proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije kao i proizvodnje električne opreme a posebno problematikom elektroenergetskih sistema. Dio je i administrativnog vijeća pariske CIGRÉ, koje je zaduženo da vodi aktivnosti CIGRÉ i da koordinira unutar organizacije.
Bičakčić kaže da ova organizacija predstavlja priliku za razmjenu iskustava u sklopu najnovijeg razvoja u elektroenergetici, kao i da je dobar resurs za studente, koji imaju priliku i pisati radove za ovu organizaciju.
U energetici Bičakčić vidi dobru priliku za BiH, jer naša država raspolaže značajnim elektroenergetskim resursima i aktivni je izvoznik električne energije.
"BiH ima te potencijale, a evropska politika je blagonaklona u tom smislu da potakne razvoj dalje elektroenergetike u BiH, kao što bi podržala i poljoprivrednu proizvodnju i turizam a ne bi neke druge grane koje na neki način predstavljaju konkurenciju", kaže on.
Izvlačenje iznad politike
Međutim, BiH svoje potencijale ne iskorištava dovoljno, niti se ovom oblašću ozbiljno bavi, što pokazuje činjenica da BiH nema ni državnu strategiju energije. Bičakčić smatra da bi gdje država zakaže mogla uskočiti CIGRÉ, te da bi voljeli da struka pomogne u izradi jedne takve strategije.
"Nema nikakvog razloga da ne ponudimo barem projektni zadatak za tu strategiju, da ga naprave četiri univerziteta elektrotehnike koja imamo u BiH, da to izvučemo iznad politike i stavimo u domen struke i znanosti i da otvorimo mogućnost korištenja tih resursa", kaže on.
A politika je neizbježna u BiH i sastavni dio skoro svake oblasti života.
"Utjecaji politike nažalost su vrlo često negativni u smislu kočenja realizacije ovih projekata. Kroz BH K CIGRÉ ćemo pokušati taj utjecaj politike eliminisati koliko god je to moguće i otvoriti prostor za realan biznis i šanse koje BiH ima. A to su obnovljivi izvori, izgradnja drugih velikih projekata u elektroenergetici, razvoj kombinirane proizvodnje i grijanje i električna energija za termoblokove da bi mogli biti prihvatljivi“, kaže Bičakčić.
Šansa za BiH
U obnovljivim izvorima BiH bi mogla naći svoju šansu, koju trenutno ne iskorištava dovoljno. Prema riječima Bičakčića, EU direktive od BiH traže da 40% proizvodnje dolazi iz obnovljivih izvora. On smatra da bi taj procenat mogao biti i veći obzirom da BiH ima značajne neiskorištene resurse.
"Mi velike vodotokove koristimo manje od 40%. Najveći neiskorišteni resurs je rijeka Drina. U svom srednjem toku ona je i međudržavna granična rijeka a ta granica nije još uvijek potpisana, nije priznata, treba podijeliti te potencijale. Postoje i potencijali koji su naslijeđeni, a nisu podijeljeni. Sve su to teme koje su vruće politički, ali u biti su one stručne i energetske", kaže Bičakčić i dodaje da su to veliki potencijali koji se trebaju iskoristiti.
Mali vodotoci koriste samo 10% od svog mogućeg potencijala, tvrdi Bičakčić.
"BiH ima oko 50 izgrađenih malih hidroelektrana, a može imati 600, po 300 u svakom entitetu. One se sada grade, ali je administrativna procedura vrlo složena, stalno su neke ograde, kočnice. U FBiH je to podijeljeno na više različitih nadležnosti i dok vi sad sva vrata otvorite, vrlo često ljudi i odustaju od tih svojih lijepih namjera", kaže on.
Efikasniji od Njemačke
Još jedan problem je nedostatak poticaja za obnovljivu energiju, bez koje, kaže Bičakčić, nema isplativosti fotooptičke solarne proizvodnje. On navodi da je Njemačka forsiranjem obnovljivih izvora energije postigla da bude aktivna izvoznica u tom polju, što nije bilo zamislivo za mnoge, te da BiH ima veće prirodne potencijale. Bičakčić kaže da je u BiH broj sunčanih sati do 2000, što je za 20% više nego u Njemačkoj.
"Jedan panel u BiH daje 20% više energije nego u Njemačkoj. Mi možemo biti efikasniji", smatra Bičakčić.
Međutim, prelazak na obnovljive izvore energije ne može se desiti preko noći. Njemačka je, navodi Bičakčić, uz pomoć obnovljivih, ekološki prihvatljivijih izvora energije, donijela odluku o gašenju nuklearnih kapaciteta. Bosna i Hercegovina ima rudarske resurse i rudarske potencijale kojih se ne može samo tako odreći. Bičakčić kaže da ćemo morati graditi zamjenske kapacitete za postojeće kapacitete u Tuzli i Kaknju, koji su pogoni već skoro 50 godina.
"Vi ostavite auto u garažu da stoji 50 godina pa je to već muzejska vrijednost. Naši postojeći termoblokovi su muzejska vrijednost, to su slike za ram u tehničkim muzejima, moraju se napraviti zamjenski kapaciteti", kaže on.
Strani investitori i domaći potencijal
Edhem Bičakčić u obnovljivim izvorima je prepoznao i svoju šansu, te je 2003. osnovao kompaniju BIČAKČIĆ d.o.o. za projektiranje, inženjering i konsalting. Ova kompanija je izgradila 25 malih hidroelektrana, što je 50% od ukupnog broja ovih objekata i uradila više desetina raznih projekata iz oblasti elektroenergetike. Bičakčić kaže da su specijalizovani za proizvodnju kapaciteta iz obnovljivih izvora, što uključuje male hidrocentrale, vjetroparkove i fotooptičku solarnu proizvodnju.
Tvrdi da je prednost njegove kompanije, zbog koje je lider na tržištu, to što realizaciju projekta nude po principu "ključ u ruke“.
"Investitori su novce zaradili u drugim oblastima, ne u elektroenergetici, žele da ulažu u ovu oblast i kada im nudimo projekat po principu ključ u ruke to je prednost u odnosu na druge koji im samo prodaju opremu jer tu opremu treba i montirati i pustiti u pogon i završiti sve“, kaže on.
A kada se radi o investitorima, oni su za veće projekte uglavnom strani. Domaći investitori uzimaju manje projekte, dok su za velike investicije, poput vjetroparkova najviše zainteresovani Kinezi, tvrdi Bičakčić.
"Za srednje kapacitete imamo veliko interesovanje Italijana, Turaka, nekih investitora iz arapskih zemalja...", kaže on.
Kočnice i barijere
Najveće kočnice u gradnji objekata obnovljive energije, kaže Bičakčić, su komplikovana administrativna procedura, needucirani službenici na šalterima ministarstava i nepoštivanje zakonskih rokova u kojima trebaju izdavati dokumente.
"Ako nešto ne uradite na vrijeme, nanosite štetu i to ima elemente krivičnog djela. A to se kod nas ne primjenjuje", tvrdi on.
Iako je Bičakčić iz aktivne politike izašao još davno, politika se u BiH ne može izbjeći.
"Iz aktivne politike sam izašao odavno, a poznanstva stečena bavljenjem politikom su mi nekada pomagala, nekad odmagala, ali pošto sam se pozicionirao u odnosu na privatni tržišni sektor onda je to konkurencija i morate imati i kvalitet i najbolju ponudu i poštovati rok, voditi brigu o svojim potrošačima i slično", kaže on.
Trenutnom političkom situacijom, kaže, nije zadovoljan, ali misli da ako osoba radi svoj posao u sklopu toga se može biti sretan i u BiH. Što se evropskog puta BiH tiče, Bičakčić misli da bi BiH mnogo bolje mogla koristiti pružene prilike.
"Nekih pomaka je napravljeno, Evropa nam u zadnje vrijeme pruža ruke, mi to sporadično koristimo, a trebali bismo koristiti svaku šansu. Meni je žao što smo mi samo mali dio šansi koje su nam pružili iskoristili, a mogli smo puno više“, smatra on.
Jedna od šansi koje se još mogu iskoristiti leži u polju obnovljivih izvora energije. Bosna i Hercegovina svoj bogati prirodni potencijal mogla bi iskoristiti da postane lider u ovom sektoru, ukoliko bi se uklonile administrativne i političke barijere. Neiskorišteni potencijali u sebi imaju obećanje napretka i očuvanja prirodnih resursa, koje korištenjem neobnovljivih izvora energije uništavamo.
