Ekolozi pozivaju države Zapadnog Balkana da oporezuju struju proizvedenu u termoelektranama

Kako je saopćeno, očekuje se da će EU krajem ovog mjeseca glasati o uspostavljanju Mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM). Ocijenjeno je da je ovaj mehanizam važan korak u izjednačavanju uslova na evropskom tržištu energije.

Napomenuto je da je Unija između 2018. i 2020. uvozila osam posto električne energije proizvedene u termoelektranama Zapadnog Balkana, po, kako je istaknuto, nerealno niskim cijenama, pošto zemlje Zapadnog Balkana ne primjenjuju taksu na emisije ugljendioksida.

Kako je poručeno, paradoksalno, iako EU ima ekonomsku korist od ove jeftine struje, s druge strane njeni građani plaćaju visoku cijenu. U istom periodu, zagađenje zraka iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu uzrokovalo je, kako je navedeno, oko 19.000 prijevremenih smrti, od kojih je 12.000 bilo zbog nepoštivanja ograničenja emisija iz termoelektrana, a više od polovine bilo je u EU.

Naglašeno je da zemlje Zapadnog Balkana mogu izbjeći primjenu CBAM-a uvođenjem vlastitih sistema oporezivanja emisija ugljendioksida. Navedeno je da bi se ovako prikupljeni prihodi koristili za finansiranje dekarbonizacije i pravedne tranzicije u područjima trenutno ovisnim o uglju.

"Krajnje je vrijeme da se vlasti u Bosni i Hercegovini probude i ozbiljno uključe u proces dekarbonizacije koji će se neminovno desiti u slijedećih petnaest godina. Taksa na emisije ugljendioksida ili CBAM su početak kraja termoelektrana na Zapadnom Balkanu i što prije počnemo raditi na dekarbonizaciji energetskog sektora, to će nas taj proces manje koštati", izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u Bosni i Hercegovini.

Vlade država Zapadnog Balkana imaju, kako je istaknuto, mogućnost da osmisle, isplaniraju i počnu s primjenom takse na emisije ugljendioksida i na taj način ubrzaju tranziciju u koju je ostatak Evrope već uključen. Mapa puta za dekarbonizaciju, koju je izradila Energetska zajednica, predstavlja, kako je konstatovano, dobru polaznu osnovu.