Elektroprivreda BiH ne odustaje od Bloka 7, ekolozi ukazuju na besmislenost projekta
Izgradnja Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli u ovom trenutku je stopirana, jer kineski partneri ne mogu ispuniti obaveze iz ugovora zbog otkazivanja američkog podizvođača radova. Međutim, iz Elektroprivrede BiH navode da će ovaj projekt biti realiziran po svaku cijenu, kako bi se održala energetska stabilnost naše zemlje.
"Nažalost, sve je dugo trajalo, okolnosti su se izmijenile, ali mi nemamo alternativu. Svi koji su za ili protiv, neka kažu drugo rješenje i mi ćemo ga prihvatiti. Opredjeljeni smo da realizujemo ugovor i niti jednim potezom nismo to doveli u pitanje", kaže generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
Takse na zagađenje okoline
Stav Elektroprivrede BiH ipak ne dijele ekolozi koji navode da bi ovaj elektroenergetski objekt djelovao suprotno Sofijskoj deklaraciji koju su bh. političari potpisali koncem prošle godine, preuzevši na sebe obavezu dekarbonizacije društva do 2050. godine. To se prvenstveno odnosu na dekarbonizaciju energetskog sektora, a zatim transporta i poljoprivrede.
"Energetski sektor u Evropi se dekarbonizira ubrzano, a naši političari tvrde da mi hoćemo u Evropu. Ako to zaista hoćemo, nelogično je da ulažemo milijarde KM u objekte koji će se svakako zatvoriti za petnaestak godina, jer će takse na CO2 emisije jednostavno ekonomski zatvoriti taj objekt", kaže za Klix.ba ekolog Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.
Govoreći o Bloku 7 Termoelektrane u Tuzli, Žiško navodi da bi bile manje emisije sumpordioksida, ali i PM čestica, međutim, građani tuzlanske regije bi i dalje imali problem sa enormnim količinama šljake i pepela, kao što je to slučaj i sada.
"Tu Elektroprivreda BiH ne planira ništa modernizovati, već nastaviti bacati u rupu šljaku i pepeo koji sadrže teške metale, opasne za stanovništvo. U Bloku 7 je planirano korištenje uglja sa rudnika Dubrave i Šikulje koji sam po sebi sadrži manje sumpora, ali mi ćemo i dalje imati problem sa sumpordioksidom, s obzirom na to da na postojeće blokove 5 i 6 nisu ugrađena postrojenja za odsumporavanje", nastavlja Žiško.
Novac i vrijeme, prema mišljenju Žiška, naša zemlja treba usmjeriti u ozbiljnije investicije u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i uspostavljanje takozvanih pametnih mreža koje su budućnost energetskog sistema.
"Naši političari bi trebali obezbijediti subvencije za takozvanu građansku energiju, po uzoru na Hrvatsku gdje se iz državnih fondova subvencioniraju fotonaponski siststemi na domaćinstvima. Ako se vidi da to funkcioniše u susjednim zemlja, a da ne govorimo u Evropi, zašto bismo onda mi morali slati svoju djecu da kopaju ugalj u rudnicima? Zašto oni ne bi montirali solarne kolektore ili radili neke 'pametnije poslove' na takozvanim pametnim mrežama", smatra tuzlanski ekolog.
Zeleni ili put propasti?
Jedan od uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju svakako je i potpuno praćenje takozvane "green kampanje" koja podrazumijeva djelovanje po ekološkim standardima. Međutim, prema stanju na terenu, evidentno je da je naša zemlja još uvijek nasuprot spomenutim načelima.
"Mi smo u green kampanji već deset godina. Trudimo se, opredjeljeni smo da poštujemo zakone i ne možemo nikako drugačije raditi. Nažalost, očigledno je da u ovo državi, kada poštujete zakone, ne možete mnogo izgraditi u oblasti ekologije", navodi generalni direktor Elektroprivrede BiH.
Njegovo mišljenje ne dijele u tuzlanskom Centru za ekologiju i energiju.
"Mi smo na putu propasti, ako naši političari nastave raditi na isti način kao dosad. Desit će se da će se građani BiH pridružiti zelenom putu, ali u nekoj od zemalja Evropske unije. Našu zemlju praznimo i u njoj će praktično ostati samo političari koji će i dalje pričati kako je divno slati ljude u rudnik, kako je energija iz uglja jeftina te da mi ne možemo živjeti bez nje. To je nonsens i politička demagogija, kako bi pokazali da se oni brinu i štite radna mjesta rudara kojih, istini na volju, u rudnicima ima veoma malo", ističe Žiško.
Gubitak energetske neovisnosti
Svjedoci smo da je proizvodnje uglja sve manje, koja u ovom trenutku predstavlja glavni energent za proizvodnju električne energije u Bosni i Hercegovini. Prema riječima direktora Elektroprivrede BiH, naša zemlja trenutno nije na nivou proizvodnje električne energije po prihvatljivoj cijeni i zadovoljavajućim standardima.
"Popularno je govoriti da imamo energetsku neovisnost, što u percepciji stanovništva znači da imamo svoju energiju koju proizvodimo po cijeni koja je nama prihvatljiva, uz prodaju i izvoz. No, u BiH ne postoji više potpune energetske neovisnosti jer naša roba mora ispunjavati standarde za početak, kako bismo je izvozili. Sadašnja cijena električne energije iz termoelektrana iznosi 54 i 55 eura po megavatsatu, a mi veliki dio nje prodamo domaćinstvima, po cijeni jeftinijoj za 20 ili 25 posto u odnosu na proizvodnu. Razliku namirujemo na međunarodnom tržištu, koje ćemo izgubiti ako se ubrzo ne promijeni stanje", kaže Andelija.
Shodno trenutnim prilikama, BiH za restruktuiranje elektroenergetskog sektora ima roka do 2026. godine, u suprotnom prijeti joj potpuni gubitak energetske neovisnosti uz duplo povećanje cijene električne energije.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
