Smješteno u području Sprečanskog polja to preduzeće bavilo se proizvodnjom mlijeka kao i ratarstvom. Međutim, farma Spreča u postratnim godinama se, nakon izvršene privatizacije, nije uspijevala izboriti sa izazovima te odlazi u stečaj i prestaje sa proizvodnjom, ostaje bez ijedne krave, prestaje potpuno sa proizvodnjom mlijeka i ostaje bez kompletnog zemljišta kojim je ovo dobro raspolagalo.
Vidjevši mogućnost ponovnog oživljavanja farme i uspostavljanja proizvodnje na tom području Sarajevska mljekara Milkos 2008. godine kupuje farmu Spreča i počinje proces revitalizacije farme koji traje i danas.
S obzirom na stanje farme koje nije bilo uslovno za držanje životinja pristupa se rekonstrukciji i izgradnji novih objekata u skladu sa EU legislativom. Paralelno sa obnovom štala i drugih pratećih objekata na farmi Spreča Milkos počinje i nabavku krava. Kupuje se nova mehanizacija i oprema. Do sada je investirano oko 17 miliona KM.
Zbog problema sa nedostatkom zemljišta razvoj farme teče sporije nego sto je to bilo očekivano. Iako je odlukom Skupštine TK Farmi Spreča, odnosno njenom kupcu, bilo obećano 1300 ha zemljišta farma danas raspolaže sa oko 835 ha.
Bez obzira na sve te probleme s kojima se susrela farma danas ima oko 1500 krava, dnevnu proizvodnju od oko 16.000 litara mlijeka i 83 zaposlena. Podignut je i zasad kruške, jabuke i šljive kao i maline a planira se nastavak intenzivnih radova na voćnjaku.
Farma Spreča ima velike planove u budućnosti. Nove investicije koje su planirane vrijedne su oko 120 miliona KM. Planira se gradnja bioplinskog postrojenja, staklenika za uzgoj povrća, preradu voća i povrća itd.
Za sve to neophodno je pristupiti određenim sistematskim rješenjima koje će doprinijeti stvaranju boljih uslova za poslovanje i razvoj. O problemima i mogućim rješenjima problema kao i trenutnom viđenju situacije u ovoj oblasti svoje mišljenje dali su u farmi Spreča. Prema njima neophodni su sljedeći zahvati:
Nepostajanje dugoročne strategije u poljoprivredi koja će biti opredijeljena za ozbiljno bavljenje djelatnostima iz ove oblasti. Iako bi se pojavili zainteresovani ljudi koji imaju vlastito poljoprivredno zemljište i koji bi ostali na selu oni nisu stimulisani i nemaju neophodne informacije pa se ne usuđuju upuštati se u tu vrstu rizika.
Neredovna isplata poljoprivrednih poticaja i veliko kašnjenje dovode do problema u funkcionisanju. Isplata poticaja primarnim poljoprivrednim proizvođačima mora biti prioritet. Na taj način farmeri mogu planirati sjetvu, žetvu i ulaganja. Isplata poticaja na području FBiH kasni i po godinu dana. Za to vrijeme farmer mora obaviti sjetvu i žetvu. U ovakvim okolnostima to čini veoma teško i svake godine smanjuje obim proizvodnje radi nemogućnosti nabavke osnovnih repromaterijala i sredstava za sjetvu. O investiranju i poboljšanju u ovim okolnostima nema govora.
Nedostupnost povoljnih kreditnih sredstava u BiHNemoguće je dobiti povoljna kreditna sredstva. Poljoprivredna ulaganja ne smiju biti skuplja od 3%. Ovih sredstava ne samo da nema nego ne postoji mogućnost da poljoprivrednik uopste dobije sredstva bez obzira na njihovu cijenu. Dobro rješenje bilo bi formiranje garantnog fonda pri Vladi FBiH. Također, veoma bi bitna bila liberalizacija i nove kreditne linije Razvojne banke FBiH gdje bi farmeri mogli dobiti povoljna kreditna sredstva. Iako je Agencija za bankarstvo dala preporuke da se uvedu moratoriji na otplatu kredita u trajanju od godinu dana Farma Spreča je moratorij dobila samo od Ziraat banke.
Nedostupnost IPA fondova iz oblasti turizma i poljoprivrede Evropska unija je, zbog nepostizanja dogovora vlasti u Bosni i Hercegovini o potrebnim koracima na realizaciji projekata iz IPA fondova obustavila pet miliona eura za projekte u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Pretpristupna sredstva bi dala vjetar u leđa BH poljoprivredi.
Direktni i indirektni porezi otežavaju poslovanjePrivreda je preopterećena. Poslovanje je dovedeno do kritične tačke. Država kao jedan od načina popunjavanja rupa u svom budžetu vidi u povećanju nameta ionako posrnuloj privredi.
Što se tiče pravilnika o podsticajima oni moraju podstaknuti investicije i otvaranje novih radnih mjesta što podrazumijeva:
- Uvođenje kapitalnih mjera i investicija u poljoprivredi.
- Također je neophodno raditi na projektima izgradnje i obnove kanalske mreže i čišćenje korita rijeka u cilju zaštite od poplava.
- Navodnjavanje. Kao neophodna mjera za što bolje proizvodne rezultate.
- Uvođenje plavog dizela za poljoprivrednike i subvencionisanje nabavke đubriva i sjemena, saopćeno je iz ovog preduzeća o kojem više informacija možete dobiti na oficijelnoj stranici.
