Zastupnici su u obrazloženju potrebe usvajanja zakona istakli kako je Evropski parlament još 1993. godine predložio državama članicama EU da uvedu mehanizme minimalne plate u odnosu na nacionalnu prosječnu platu koja bi se prilagođavala potrebama radnika te kroz tu prizmu služila kao zaštita društva u cjelini.
U članu 5. Nacrta zakona predviđeno je da za 2023. godinu minimalna bruto plata bude utvrđena u iznosu od najmanje 90 posto osnovice koja izosi 1.532 KM bruto (993 KM neto).
Nacrtom zakona je predviđeno i da se iznos minimalne plate od 2025. godine utvrđuje na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plata i bruto društvenog proizvoda.
Vlada FBiH je u konkrentom slučaju, mišljenja da je jedini organ ovlašten za utvrđivanje pravnog okvira izračuna i usklađivanja minimalne plate uz prethodne konsultacije sa socijalnim partnerima te da je prijedlog nerealan.
"Ističemo da je prijedlog nerealan, neodrživ i predstavlja posebnu prijetnju za ekonomiju FBiH. Troškovi poslodavaca bi se značajno povećali i doveli do masovnog otpuštanja te pada izvozne konkurentnosti FBiH", navedeno je u mišljenju koje je Vlada FBiH dostavila još sredinom novembra 2021. godine.
Podsjećamo da sindikati, klubovi zastupnika i Vlada FBiH u saradnji sa partnerima, imaju različite prijedloge rješavanja problematike povećanja minimalne plate radnika u ovom bh. entitetu.
Federalna vlada visinu minimalne plate utvrđuje Uredbom o najnižoj plaći, a iz sindikata su ranije upozoravali da je cilj Vlade usvajanje Zakona o najmanjem primanju čijim odredbama bi topli obrok, regres i naknada za prijevoz također postali dio ukupnog iznosa plate.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
