Gradačac je privredno potentan dio BiH: Ekonomske prilike prepoznaju i strani investitori
Budući ekononomski razvoj Gradačca oslanja se na poduzetnički duh, industrijsku proizvodnju i poljoprivredne resurse, uz naglasak na segmente ekonomije koji ostvaruju značajniji izvoz proizvoda i usluga.
"Mi u Gradačcu smo svjesni svojih prednosti, a to je prije svega povoljan geografski položaj i blizina Evropske unije, odnosno granice sa Hrvatskom i Srbijom, zatim povoljni uslovi za razvoj poljoprivrede, prateća prerađivačka industrija te izvozno orijentirana poljoprivredna proizvodnja", kaže gradonačelnik Gradačca Edis Dervišagić.
Iskusna radna snaga
U Gradačcu svojom prednošću smatraju i iskusnu radnu snagu u oblasti prerađivačke industrije, a posebno ističu metalnu, prehrambenu, tekstilnu i drvnu insustriju.
Uspostavljene industrijske zone Gradačcu također garantiraju privredni razvoj, a izražena ekonomska aktivnost stanovništva je izuzetno značajna.
"Razvijena poduzetnička tradicija, konkurentna metalna i tekstilna industrija, potencijali u oblasti građevinarstva, potencijali za razvoj turizma i Gradačac kao prepoznatljiv sajamski grad, stvaraju dobre prilike za razvoj, kako našeg grada, ali i šireg područja Tuzlanskog kantona te Bosne i Hercegovine", navodi Dervišagić.
Gradačac dijelom navedene prednosti već na najbolji način koristi, što potvrđuju strane investicije, ali i određeni statistički podaci. Neki od stranih investitora još ranije su otvorili svoje kompanije u ovom dijelu BiH, pa shodno tome zastupljene su firme iz Francuske, Švicarske, Slovenije...
"Izvoz u prošloj godini sa područja Gradačca dostigao je iznos koji je veći od 443 miliona KM, dok je promet naših firmi iznosio miljardu i 83 miliona maraka. Trenutno je u Gradačcu 9.300 uposlenih, a uplaćeni porez na dobit iznosio je pet miliona i 230 hiljada KM. Po ostvarenom izvozu Gradačac zauzima šesto mjesto u FBiH, a drugo u Tuzlanskom kantonu", naglašava Dervišagić.
Problem u plasmanu voća
Nažalost, postoje i slabosti i prijetnje koje su u prvom redu ističu kroz problem plasmana voća.
"Poljoprivredni proizvođači s područja našeg grada u ovoj godini će proizvesti više hiljada tona šljive, kruške i jabuke, od čega veći dio neće biti adekvatno plasiran. To su zadaci na kojima zajedničkim snagama, kako na lokalnom, tako i svim višim nivoima moramo zajedno raditi", navodi Dervišagić.
A prilika za takve razgovore, između ostalog je i tradicionalni Sajam šljive, koji se u gradu Zmaja od Bosne ovih dana održava 49. put po redu.
"Upravo iz tog razloga smatram opravdanim iniciranje da zajednički izgradimo novo sajmište. Gradačac je obezbijedio zemljište u centru grada i riješit ćemo projektnu dokumentaciju te značajan iznos iz budžeta grada. Ali, naravno, vjerujem da će svi viši nivoi vlasti prepoznati ovu ideju kao pozitivnu i dati doprinos da već neki od narednih sajama dočekamo u novom sajmištu", nastavlja Dervišagić.
Historijske crtice
Gradačac se može pohvaliti i bogatom kulturno-historijskom tradicijom. Zapisi o postojanju grada na ovim prostorima sežu još u period dinastije Kotromanić, a poznato je da je kralj Stjepan Tomašević Gradačac darovao Radivoju Kotromaniću.
Ipak, ponosni spomenik naše historije u današnjem obliku nastaje u prvoj polovini 18. stoljeća kada Osmanlije oživljavaju grad. Gradačac je bio jaka utvrda okružena jarkom i opremljena sa čak 15 topova, impoznantno za tadašnje vrijeme.
Unutar kilometar dugih zidina ističe se 18 metara visoka kula, a ispod kule nalazi se zatvoreni sistem tunela koji je predstavljao još jednu liniju odbrane od neprijatelja.
Kula je dio kompleksa starog grada Gradačca i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine koji obuhvata zidine unutar kojih se nalaze Gornji grad s kulom Husein-kapetana Gradaščevića i Donji grad sa sahat-kulom.
U donjem gradu se još nalaze i zgrada Gradske biblioteke, radijska stanica, muzej te zgrada gimnazije.
Gradačačka kula usko je vezana za porodicu Gradaščević, a građena je skoro stotinu godina. Predanja kažu da su na podizanju kule radili Huseinovi otac i brat, a i sam Zmaj od Bosne rođen je nedaleko od utvrde, gdje se nalazila porodična kuća Gradaščevića.
Iako ne postoje dokazi da je Husein učestvovao u izgradnji kule, ona ponosno nosi ime svog najpoznatijeg i najslavnijeg kapetana. Danas je vrijedno historijsko zdanje koje doprinosu razvoju turizma u Gradačcu.
Nikšić objavio da će firma Cengiz obnoviti prugu, ali nije objasnio kako je izabrana
