Hasanović o dugu "Viaductu": RS nije u stanju servisirati svoje obaveze, država ne može biti zarobljenik

On je nedvosmisleno poručio da rješenja za pitanja koja se odnose na finansiranje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) i izvršenje presude u slučaju "Viaduct" postoje u okviru važećih zakonskih propisa.

"Međutim, ne može i ne smije se dozvoliti da se odgovornost za neizvršene obaveze jednog entiteta prenosi na cijelu državu i sve njene građane", istakao je Hasanović.

Kada je riječ o finansiranju BHANSA-e, član 11, stav (5) Zakona o finansiranju institucija BiH propisuje mogućnost donošenja posebne odluke o nepredviđenim rashodima čak i tokom privremenog finansiranja - pod uslovom da ukupni rashodi ne prelaze raspoložive prihode.

"Uz odluku Vijeća ministara BiH, time je otvoren put za zakonito i pravovremeno osiguranje sredstava za rad BHANSA-e, čime se štiti sigurnost zračnog prometa i integritet institucije koja ima ključnu ulogu u međunarodnom saobraćaju. Podsjećam da Republika Srpska već duguje Federaciji BiH iznos od 72 miliona KM na osnovu poravnanja prihoda od indirektnih poreza preko UIO BiH. Taj iznos nije apstraktan broj - to su sredstva koja konkretno pripadaju poreskim obveznicima i građanima FBiH", objašnjava Hasanović.

Zato je, kako dodaje, važno naglasiti da problem duga prema "Viaductu" nije tehničko pitanje niti stvar političkog dogovora.

"Naprotiv, riječ je o drskom pokušaju bespravnog prisvajanja i trošenja državnih sredstava od strane entiteta Republika Srpska. S tim u vezi, treba imati u vidu i dugogodišnje onemogućavanje obavljanja vanjske revizije u UIO BiH od strane ministara i premijera RS-a. Time se sistematski sprječava adekvatno određivanje koeficijenata za raspodjelu indirektnih poreza. Prema relevantnim procjenama, Bosna i Hercegovina, a posebno Federacija BiH, svake godine budu oštećene za stotine miliona KM koje RS neosnovano prisvaja", ističe.

Upozorava da slučaj "Viaduct", kao i svi oni koji neminovno slijede, nije usamljen incident.

"Riječ je o dijelu šire, sistemske strategije podrivanja finansijskog sistema BiH s ciljem njegovog urušavanja. Svaki pokušaj legalizacije takve prakse kroz ad hoc odluke Vijeća ministara BiH bio bi direktan udar na pravnu državu i fiskalni suverenitet. Zabrinjavajuće je i to što ukupni iznos ovog duga premašuje 110 miliona KM, uz dnevne kamate od gotovo 18.000 KM. Stoga je od suštinskog značaja da se ovakvi slučajevi ne relativizuju, jer štete koje proizlaze iz njih nisu ni privremene ni zanemarive. U jeku secesionističkih aktivnosti zvaničnika RS-a, treba jasno poručuti da ovdje nije samo riječ o izbjegavanju već i faktičkoj nemogućnosti vlasti RS da servisiraju svoje finansijske obaveze", objasnio je Hasanović.

Drugim riječima, dodaje, umjesto lažnog narativa da je Bosna i Hercegovina neodrživa država, jedino što potvrđuju činjenice je da je fiskalna i finansijska situacija u Republici Srpskoj neodrživa, već da RS nije u stanju servisirati svoje obaveze, da se zadužuje pod netransparentnim uslovima kako bi servisirao socijalne sisteme te da je na ovaj način svim finansijskim tržištima i kreditorima poslao poruku da je nelikvidan i nesloventan.

"U skladu s tim, ni Centralna banka BiH ne može ostati nijema. Postupajući po članu 30. Zakona o Centralnoj banci BiH, ova institucija ima pravo i odgovornost da suspenduje transfer dobiti u cilju zaštite svoje finansijske stabilnosti. Ova mjera je izravno povezana s odlukom Suda o pljenidbi nekretnine u vlasništvu Centralne banke u Mostaru, a kao posljedica presude u slučaju 'Viaduct'. Upravni odbor Centralne banke ima obavezu da spriječi situaciju u kojoj bi aktiva Banke pala ispod vrijednosti pasive – što je zakonski nedopustivo. Zbog toga bi odluka o privremenoj suspenziji isplate dobiti bila ne samo zakonita, nego i neophodna za očuvanje stabilnosti najvažnije finansijske institucije u državi", kazao je Kasanović.

Smatra da se zabrinutost koju su iskazali kontrolori letenja BHANSA-e mora se shvatiti ozbiljno.

"Njihova poruka, da ne žele snositi odgovornost za dugove koje su napravili drugi, jasno ukazuje na to da sigurnost zračnog prostora BiH ne smije biti predmetom političkih kalkulacija. To je strateški interes države, koji mora ostati iznad bilo čije neodgovornosti. Zato pozivam sve nadležne aktere da postupaju odgovorno, u skladu sa zakonom, i u interesu svih građana BiH. Institucije države moraju biti zaštićene, međunarodne obaveze izvršene, a oni koji duguju, moraju snositi posljedice. Svaki pokušaj da se šteta uzrokovana nemarom jednog entiteta podijeli na cijelu državu neće proći, jer ne može se očekivati da državne institucije i svi građani BiH budu taoci neodgovornosti jednog entiteta", zaključio je Hasanović.